...

Shaun Nua leaves BYU Cougars to coach at Navy Ituau Senator

by user

on
Category: Documents
596

views

Report

Comments

Transcript

Shaun Nua leaves BYU Cougars to coach at Navy Ituau Senator
Ituau Senator Seui Shaun Nua leaves
Laau passes away BYU Cougars to
peacefully… A1 coach at Navy B1
PAGO PAGO, AMERICAN SAMOA
Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012
$1.00
▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼▼
C
M
Y
K
Fale Le Uma
Poloketi 1602
Tusia e Falaniko Vitolio
Amata Liki Kirikiti
Toleafoa Haserota Auva’a
I le aso ananafi na toe usuia ai le fono a le
mamalu o le Ofisa Tau Samoa, le Afioga i le
fa’a-Tui o Lefiti Pese, le Failautusi o Mata’upu
Tau Samoa, ma le tofa i le tau To’oto’o o Nanai
Afuola, ma le tofa i le Ta’ita’i Komiti o le
tausaga nei o le Tofa ia ‘Aau, ma lona lagolago
le Tofa ia Mui.
Sa fetalai le tofa ia Nanai Afuola, e laulau
uma mai tulafono ua tasi i ai le komiti o le liki
o lenei tausaga,
(1) Tolu faiaina a le ‘au ma malolo.
(2) A toe va’ai loa se ‘au e ‘ese mai ai le
kapeteni latou kapeteni, ua tautala tele, ona
avatu lea i luma o le falei’e, e fai ai se i’uga.
(3) So ‘o se tagata lava e na te fa’aalia na
uiga le mafaufau i le taimi o le ta’aloga, o le a
fai loa i ai le I’uga o le komiti, 1-fa’ate’a ‘ese
ma le ta’amilosaga. 2- pe, te’i ua afaina ai uma
le ‘au.
C
M
Y
K
(4) E le mafai e se tagata na ta’alo i se isi
‘au ona toe fa’aaogaina i se isi ‘au, tusa pe na o
le tasi le nu’u ae lua ‘au kirikiti, o le mea lava
e tasi.
Na saunoa le Afioga i le fa’a-Tui, Lefiti
Pese, “O le mea nei o le kirikiti e faia pea e
tupulaga o afio’aga ma alalafaga mai i aso ia,
a’o lenei e fa’aauau pea e lenei tupulaga i o’o
mai i le vaitaimi nei. Mea lea ou te fa’amalo ai
ia te’i latou o fai lenei fa’aaga-tama ma mea
e fiafia i ai, va’ai i le vaitaimi lenei, ua amata
ona ta’aalo tupe tagata, e mafaufau fo’i le i isi
atunu’u i le kirikiti palagi, ua amata ona fa’atau
o tama ta’aalo.” saunoa le Afioga ia Lefiti, “A’o
lo tatou atunu’u, o lea lava e fai lava i le taimi
nei o Fu’a, mea ua masani ai Samoa, e fai ma
le fiafia le mea nei o ta’aloga, i le ava fatafata
ma le tausa’afia. Pau lava le mea e fautua ai, o
le ta’aalo fa’atamali’i ma le ta’alo fa’atausala,
O se va’aiga i le ali’i ua manumalo nei i le Pine Auro i le
Ta’amilosaga Pi’iga a le Oceania o lo’o faia i Ausetalia i le taimi nei.
Fa’afetai mo le taumafai o lea alo o le atunu’u, ua mautinoa nei e
mafai ona au le taumafaiga a lenei alo o le atunu’u i le Olimipeka i
[ata: foa’i]
Lonetona pe afai e tumau ai pea i lana alu lea ua i ai nei!
(Faaauau itulau 15)
I le tau fa’ai’ui’u o mata’upu o le Senate i le taeao o le aso
Tofi, 26 o Ianuari na tula’i ai Senatoa Tulifua Tini Lam Yuen
ma fa’aali sona finagalo e uiga i le polokalama o faugafale lea
o lo ’o fa’atautaia e le Fale Tupe o Atina’e o lo ’o peresitene ai
Lolo Moliga.
Fai mai Tulifua, ua tele na’ua tagata o lona itumalo ua le
uma a latou fale ona fau ma le anoano o le fa’asea ua taunu’u
atu i lona ofisa mai le ‘au konokarate o lo ’o fausia nei fale
ona ua leai se tupe e toe maua
atu i le Fale Tupe o Atina’e e
fa’auma ai nei galuega.
I lona manatu, ua fai lenei
polokalama ma ala ma taga e
fai ai polokiki a Lolo i lenei
vaitami o le fa’atosina mo le
palota ia Novema.
“O Lolo o la’u uo ae ua ou
fa’anoanoa i le tele o tagata o
lo’u itumalo (Vailoa) ua na’o
na tutu o fale ae ua le uma na
fau. Tatou te pisa so’o i le
transparency (tonu ma le sa’o
o le fa’aaogaina o tupe) a o
ona tuliloaina lea mata’upu
mo le malamalamaga o le
Sen. Tulifua Tini Lam Yuen
maota,” o le saunoaga lea a
Tulifua.
O Lolo Moliga o lo ’o ua fa’aalia o ia o se sui tauva mo le tofi
kovana o Amerika Samoa i le tausaga nei.
Ua fuafua e le to’oto’o o se taimi oi luma o le’a tula’i ‘ese
ai mai lona tofiga o le peresitene o le Fale Tupe o Atina’e ae
alo mo le kemupeni o le tofi Kovana e faia lea ia Novema o le
2012.
O le polokalama lenei ua leva ona fa’agasolo i ala’alafaga
ta’itasi ma e tele se tupe mai le malo tele e ova ma le 100 miliona tala o lo ’o fa’aalu mo le fauina o fale o tagata ua agava’a
mo lea fa’amoemoe.
(Faaauau itulau 14)
Nisi ia o fale i Malaeimi na fausia i lalo o le polokalama ale Feterale o lo’o fa’afoeina e le
Fale Tupe o Atina’e o lo’o ta’ita’ia e le pelesitene Lolo Moliga, sui tauva mo le tofi kovana o lenei
[ata: FV]
tausaga Itulau 2 ♦ samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012
POU TIUTE LEOLEO
A
Brought to you by
Nana’s Security
Your 24 Hour
Security Services 633-5088
tusia: Leua Aiono Frost
“Lea ua uma atu le vaitau o le malologa e
vevesi tele ai i tatou, ae fa’alogo atu ua fai mai
le fiafia a le matagaluega o leoleo i Samoa, sole,
e tatau fo’i ona fa’ata’ita’i i ai i tatou i nei mea
matagofie e oso mai le uso o tatou i Apia.”
“Manaia le manatu lena e fa’aoso ane i luga
o le tatou fonotaga fa’alevaiaso, pe le maua ai se
ti’eti’e i le tipoti e avea ai oe i Manu’a ae ave sa’o
lava a’u i San Francisco! Ha Ha!” “E o a na San
Francisco, e va’a pa’u sa’o lava oe i Aunu’u!”
“Oka se matou pisi anapo ali’i Pou, e te iloa
e na taso’o mai lava le fia maua o se fesoasoani
i ta’avale a le falema’i, ma pisi atu ai, aua e tele
na’ua le vaega fia ulaula mealele lea e feoa’i nei,
au amata ona le toe fefefe le tupulaga e fa’ailoa
mai latou mata mumu i leoleo auala!”
“Ia o le tou vaega lea sa latou lukia i lalo le
fale o si tamaititi a ea? E laki ali’i o le tamaititi ua
sili ma le 20 tausaga, ae fai mai e oso lava fo’i si
tou mea maua mai ma le sope i si ali’i matua e fai
mea fa’alilolilo i si ona to’alua!”
“O a fai mea fa’alilolilo, sole, e fiafia i ai le
fafine, ua leva na a’oa’i teineiti e ‘aua lava ne’i tautala, ae le tu’ua i ai e matou se avanoa, ua lelei lava
e matua selau pasene lava fo’i le fesoasoani mai a
le matagaluega o va’aia aia tatau a le fanauiti!”
“Se Pou, aua e te fa’apena mai au tala, ua ou
iloa lelei lava, e le o le mea lena e te fia oso oso
ai e fai mai case na, ua ou iloa lelei lava lou fia
pi’iama lava fo’i i le teine fou lena ua fa’a’i’i mai
si ona leo i le telefoni pe a fia talanoa mai nei ia
oe! Aua le ata, ua toe lava o se isumu na te le iloa
au faiga na e tau fa’apa lava!”
“E aua le fa’apea na o outou na o mai i mea
na, ua leva ona matou maua fo’i avanoa e sipaika
ai autaliga o mea na! O le manatu lava o oe o lea
lava e tau fa’apa se pomu? Uso, aua e le o toe laiti
fo’i tama! O tama nini’i la i aso lava la, ae o le
taimi nei, o mea ua iloa e nini’i e ofo fa’amaga ai
lava le au fia sifi!”
“Ia malo ia oe, ae fai mai o lea e fia ‘ata atu
fo’i i mea o si tou sifi!”
“Ia o oe lava lea e fa’asese atoa le mataupu a
ta’ua, ae o a’u latou lea e avatu sa’o lava le mea
na tutupu! E le’i leva na tau manava atu i le ofisa,
ae toe tatagi le telefoni o le vaega o tama’ita’i ua
ova le onana, ae tatau ona avea e se leoleo le latou
ta’avale i o latou fale!”
“E le’i fa’atafa ma’ua ma la’u paga, oso i ai,
ae uma ane, sole, leai ma se alofa mai!” Ia pagai
ai lava le fa’afetai a ea? Se o le tau fa’ase’e ia o
nei mea o tina, ua ‘ese na fai mai tala e fa’agau ai
lota loto e oso e ave le ta’avale i le latou aiga, o’o
i le fale toe la’u atu mea sa i tua o le ta’avale i le
fale, ae uma loa aumai ma le fa’amanuiaga o le
po, ma ia tama lelei!”
“Oi e le o tau goto ane lava i le mafaufau o
lena tina, o le tama ua matua, o lo’o fia maua fo’i
le ali’i lena o lelei!”
“Aua o lea lava e lelei le amio a tamaiti, aua e
moni lava e maua lava manuia i mea nei o tina pe
a fa’amaoni i galuega e ao ina fai. Pau le mea, ou
te le malamalama pe mafai ona maua se manuia
ali’i Sauni, pe afai o le tina lea e fa’amanuia mai
o lo’o fa’asua’ava, ma ua toetoe lava a aupua’i i
la ta ta’avale.”
“O le mea lena, e fa’amasino uma lava i luga,
aua afai ae e te fa’afesili ai i le tatou faifeau, e tasi
lava le tala e fai mai, ‘aisea na le poki uma ai lava
le mea lena? ha ha ha!” “Sole, itiloa a tele na’ua
fa’aletonu e alia’i mai i si ou afio’aga, e le o malu
puipuia nai tagata i lau puipuiga fa’aleoleoo le
afioaga. Ua maua fo’i lo’u manatu e fa’aalia i le
tatou fonotaga, “Ole afioaga o nofo ai le tagata, o
fua va’aia fo’i lena o si ona olaga!”
“O le mea ea ua si’itia le pili o falema’i ali’i, aua
e ui lava ina si’i, ae o lo’o toatele lava e la’u mai i le
ta’avale a le falema’i mo togafitiga! O le popole ea
o nai tagata ua mafua ai ona si’i ma’i mai!”
“Ae le taulia ai le ave pasi ma lona moe ae
taumafai ai ona aumaia i luga lana pasese?” “Oi
ae o se mea malie ai, na sau le papalagi sa i le isi
pasi na toe sefea le to’atele o le pasese a le ali’i
lea, ma fa’ailoa mai e fia fusu tele le ave pasi lea
ua lavea lana pasi.”
“E a ea, ae na fa’apefea ona iloa lea mea?” “Se
fai mai na fa’atu lelei e le ‘ave pasi ua lavea le latou
pasi ae lu’i e ia le latou ‘ave pasi! Na muamua loa
lea, ae toe o’o ma i latou i le laueleele sa tupu ai le
fa’alavelave, oka ua faife’e mai ma le pasese!”
“O le va’aiga atu lea, ona o le tauva lava
i pasese, e motusia ai le ava fatafata i lea fo’i
auaunaga!”
Grand Opening
Monday, January 30, 2012
Mon - Fri: 9am - 5pm. • Sat: 7am - 3pm
Sunday & Holidays: Closed
Location: Nu’uuli (The old Tian Tian Restaurant)
e-mail: [email protected]
Specializing in:
Phone:
• Fresh Off Island/Local flowers
Valentine’s
Day
Special
699-2155
• Get well baskets
Order Before February 9, 2012 take
• Newborn baskets
$5.00 off your Fresh Flower purchase
• Fruit Baskets
and free delivery. (1 per order)
Daily Mixed
• Junk Food Baskets
(Restrictions Apply)
Bouquet
• Wedding Columns/Props for rent
I Love you Arrangement
Specials!
Special…..$29.99
• Wedding Flowers
Candy Gramz
• Proms
*Special on a Dozen
• Anniversaries
of Roses*
Want to do your
• Special Occasions
own
arrangements?
• Funeral Wreaths (Fresh/Artificial)
No problem!
• Funeral Arrangements
We
sell
retail Fresh
• Leis
Flowers at Affordable
• Mylar Balloons Asst. (18’, 22’, 28’, 36’)
Prices!
FA’AMAONIA MOLIAGA
FETERALE FA’ASAGA
IA PAUL SOLOFA
faaliliu Ausage Fausia
Ua tausalaina nei e se vaega iloilo i’uga e to’a 12 le ali’i sa
avea ma se tasi o pule i le Ofisa o A’oga a le malo o Paul Solofa, i
moliaga e lua sa tu’uaia ai o ia e le malo feterale, o lona taumafai
lea e fa’alavelave i molimau a le malo, atoa ai ma lona fa’alavelave
i galuega a le Fa’amasinoga ao su’esu’eina le mata’upu e uiga i le
fa’atauina atu lea o totoga o pasi a’oga i le Ofisa o A’oga a le malo.
O le aso 27 Aperila lea ua fa’atulaga e lau ai le fa’asalaga o
Solofa, i le mae’a ai lea ona tu’uina mai e le vaega iloilo i’uga o
la latou fa’ai’uga i le aso ananafi i le fa’amasinoga i Uosigitone,
ma ua feagai nei o ia ma se fa’asalaga e ono mafai ona fa’asala ai
o ia i le falepuipui mo le umi e le sili atu i le 20 tausaga, po o le
salatupe e $250,000 i lona fa’alavelave lea i molimau a le malo,
ae 10 tausaga i le falepuipui po o le salatupe e $250,000 i lona
fa’alavelave i galuega a le fa’amasinoga.
Na ta’ua e le sui so’o’upu o le FBI mai Hawaii o Tom Simon
le fa’aauau pea lea ona molia e le FBI o so o se tasi e taumafai e
fa’alavelave i galuega a le feterale. Sa aofia ai le FBI i le su’esu’eina
o lenei mata’upu, lea na amata alia’e mai ina ua su’esu’e e le Komisi
Su’esu’e a le Senate i le 2004, ma tu’uina atu ai loa e le komiti
fa’ai’uga o lana su’esu’ega sa faia e sui o le feterale. Sa fa’apea fo’i ona
fa’ataunu’uina se su’esu’ega a le Matagaluega o Leoleo a le atunu’u i
lenei mata’upu, ma tu’uina atu ai fo’i fa’ai’uga o a latou su’esu’ega i le
feterale, peita’i e leai ni moliaga na faila fa’asaga i ia su’esu’ega. O le
masina o Setema 2010 na taofia fa’apagota ai e le feterale Solofa mai
le nofoaga o lo o i ai le Ofisa o le school lunch a le Ofisa o A’oga, i le
mae’a ai lea ona tu’uina mai o se fa’ai’uga a le vaega iloilo fa’ai’uga e
fa’amaonia ai le failaina lea o moliaga fa’asaga ia te ia.
E taofia fa’apagota le susuga Solofa, lea ua 51 tausaga o lona
soifua mai lona Ofisa, ao avea o ia ma pule o le polokalama o le
School Lunch a le Ofisa o A’oga a le malo. Na ta’ua i fa’amaumauga
a le feterale e fa’apea, o le 2008 na amata ai a latou su’esu’ega i
le mata’upu e uiga i le fa’aaogaina lea o ni faiga fa’aalatua e aofia
ai le totogiina atu o tupe i le fa’atauina mai o totoga o pasi a’oga,
atoa ai ma le le totogiina atu lea o tupe i kamupani sa feso’ota’i ma
le malo o Amerika Samoa i le fa’atauina mai o totoga o pasi a’oga.
Na ta’ua fo’i i mau fa’amaonia o lenei mata’upu le talanoa lea
o Solofa ma se tasi o sui o se kamupani sa fa’atauina mai totoga
o pasi a’oga ia Aperila 3 2009, ma fa’ailoa ai loa e le sui lea ia
Solofa le aga’i mai o FBI mo le fesiligia ma fa’atalatalanoa kamupani sa latou okaina mai totoga o pasi a’oga.
Ma o le kamupani lea o lo o ta’ua i fa’amaumauga a le
fa’amasinoga feterale o le Samoa Products Ltd.
I se fa’atalatalanoaga a Solofa ma le sui o le kamupani lea sa
pu’eina na fa’ailoa ai e Solofa e fa’apea, e le mafai e FBI ona o
latou faia ni isi lava gaoioiga e su’esu’eina ai ni mata’upu e aofia
ai tulaga tau tupe, e le mafai fo’i e le FBI ona o latou tulituliina
kamupani o lo o a’afia i lenei mata’upu.
“Tusa lava fo’i pe e te fai i ai sa e tu’uina mai se tinoitupe ia te
a’u, ou te tali ai fo’i e leai. E le mafai ona o latou talitonu i lau tala
e uiga i tupe, aua o ni tala fa’alogo tala na,” o ni isi ia o mau na
tu’uina atu e le malo i le taimi o le fa’amasinoga.
E le gata i lea, o isi mau sa tu’uina atu e le malo i le taimi o le
fa’amasinoga e aofia ai le isi feiloa’iga lea na faia e Solofa ma le
sui o le kamupani lava lea i le aso 14 Aperila 2009, lea na fa’ailoa
ai loa e le sui lea ia Solofa e fa’apea, ua poloaina e se vaega o lo
o latou iloiloina moliaga fa’asaga i lenei mata’upu fa’amaumauga
mai lana kamupani, ma o ni isi o ia fa’amaumauga e feso’ota’i lea
i le mata’upu e uiga i le fa’atauina atu o totoga o pasi a’oga.
I le mae’a ai o lea talanoaga, na fa’ailoa ai loa e Solofa i le sui
o le kamupani lona le mana’o e tu’uina atu ni fa’amaumauga i le
vaega a le feterale. Sa ia faailoa fo’i i ai, “pau le ‘auala e mafai ona
fai i fa’amaumauga ia o le susunu, ina ia le mafai ai ona latou va’ai
i ai, ona leai fo’i lea o se mea o le a popole ai fua ma oe ia, pau lava
le mea e fai o le susunu o pepa na.”
O se va’aiga i ni ta’ifau sa fa’atau mai le fagafao a le Skyview ma ua tausia nei e le aiga o Michael ma Natasha Pereira o
la’ua igoa o Cloudy & Casper. Ua fiafia le fanau e fa’ata’alo ma
[ata: Monty Isaia]
fa’ataele le vaega lea i taimi uma!
samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012 ♦ Itulau 3
Maua Le Va’aaulia a Aoloau Mo
Samoa Ia Iuni…
Tusia e Falaniko Vitolio
Sa fa’asalalau aloa’ia e Senatoa Lualemaga Faoa i le fonotaga a le maota o le Senate i le taeao o le aso Tofi, Ianuari 26
ua ia mauaina le vala’au fa’apitoa mai le komiti o tapenapenaga
a le Malo Tuto’atasi o Samoa ia malaga atu lona ala’alafaga e
fa’afiafia i aso fiafia o le fa’amanatuina o le 50 tausaga talu le tu
ma’oti o pulega a le malo o Samoa.
“Ua ia te a’u le tusi vala’aulia mai le malo o Samoa e malaga
atu ai Lua e siva i Apia i le aso o le Fu’a o Samoa. E fa’ailoa atu
ai ma le fa’aaloalao i luma o lo outou mamalu o le’a sauni Lua
ma le ala’alafaga mo lenei vala’aulia mamalu,” o le fa’aaliga
lea a le Senatoa mai le ala’alafaga o Aoloau i le tauaofia ai o le
Maota o Senate i le taeao o le aso Tofi.
I se talanoaga ma le afioga i le senatoa i lona ofisa ma le
sui o le Lali, sa fa’aalia ai le fa’agae’etia o Lualemaga i le
vala’auliaina o ia ma lana ‘ausiva e sisiva ma alalaga leo tetele i
le malae o Tiafau i le tolotolo o Mulinu’u ia Iuni o le tausaga nei.
“E le fa’atamala lo’u tagata ma le ala’alafaga i lenei
fa’amoemoe. O le’a taloina sa matou fonotaga fa’a-le-nu’u i se
taimi vave mai ma amata a’o ai loa a matou pese ma siva mo le
fa’amoemoe i Apia.”
E le o se taimi muamua
lenei ua vala’aulia ai Senatoa
Lualemaga ma le ala’alafaga
o Aoloau mo Apia. Na soisoi
le Senatoa ma fai mai o le’a
silasila Samoa i ni siva ma ni
pese malie ma le fa’amomoi
loto o le’a ia alo iai ma le
‘aufaipese ma le ‘au siva ia
Iuni.
E atoa le vaiaso o le
fa’amoemoe o Samoa mo
le fa’amanatuina o le 50
tausaga o lona tutoa’atasi e
pei ona maua mai ai ni tala
mai Apia. E le’i ma’e’a lelei
Senatoa Lualemaga Faoa
ona fa’atulaga fuafuaga o
lenei fa’amoemoe ae e pei ona tofia ai le komiti a Samoa latou
te fuafuaina taualumaga o le tuto’atasi ia Iuni.
I ni isi tala mai le Senate, na fa’amalamalama e Lualemaga i
le sui o le Lali lana pili e teuteu ai le tulafono o lo ’o i ai nei mo
le fa’aeaina o se suafa matai na iloiloina i le tulafono.
Fai mai Lualemaga, o le toe teuteuga lea ua pasia nei e le senate
i lona faitauga fa’alua i le aso Faraile, Ianuari 27, o le’a le mafai
ai e se tagata na manumalo i se suafa matai sa fa’amasinoina ona
amata tapena mo le nofo vagana ai ua uma lelei ona uia ala o le
tulafono e pei ona ai le ua faia’ina i le fa’amasinoga.
“Fai ma fa’ata’ita’iga,” na fa’aopo’opo mai ai Lualemaga.
“Afai na malo Simi i le suafa i se fa’amasinoga na fai, e le mafai
la i lona aiga ona amata tapenaga pei o le tapa o le ipu a le o le’a
nofo pe fa’ataunu’u loa le saofa’i vagana ua uma lelei ona uia
ala o le tulafono.
“A fa’apea ua loto le ua pala’ai e fai sana apili i le fa’amasinoga
mo le toe iloiloina o le fa’ai’uga po ’o le tagi fo’i ia toe faia se
fa’amasinoga fou i le suafa, i lalo la o le teuteuga o le tulafono
ua fa’aofi atu nei e taofia ai le ua manumalo mai le asuina o
lana ipu ma fai lana saofa’i vagana ua ma’e’a lelei apili po ’o se
fa’amasinoga fou ua talosagaina e le ua tagi.”
“A uma lelei nei ala o le tulafono ua uia e le ua pala’ai, ma
ua fa’amaonia lava Simi ua manumalo i le suafa, ma tu’uina mai
le pepa ua sainia e ali’i fa’amasino e saga fa’amausali ai la latou
fa’ai’uga mo Simi, ona fa’ato’a tatala ai loa lea o le avanoa ia Simi
ma le aiga potopoto e sauni ma tapena lana saofa’i i le suafa.”
Saunoa Lualemaga, o ia o le ta’ita’ komiti o mata’upu tau le
tulafono a le Senate, a fa’apea ae le manuia le apili ma le talosaga a le ua faia’ina i le fa’amasinoga, o le ‘ana ia totogia uma le
fa’atupeina o aiaiga o le tulafono e ala i lana talosaga apili po ’o
le toe faia o se fa’amasinoga fou mo le suafa.
Fai mai Lualemaga i le sui a le Lali, o le agaga o le toe teuteuga o le tulafono o lo ’o iai nei, ina maua ai le fealofani ma le
filemu i aiga ma le teritori.
O lenei teuteuga sa pasia fo’i e le Senate i le nofoaiga muamua
a Lualemaga i le nofoa a le itumalo ua ova ma le 10 tausaga talu ai.
Peita’i na te’ena e le Maota o Sui le pili teuteu lenei i lena vaitami.
Lea la ua toe fa’aulu ma e foliga mai o le’a fulisia i ai finagalo
o Senatoa o le maota mo lona pasiaina i le faitauga fa’atolu i se aso
o le vaiaso fou. Ua i ai le fa’amoemoe o Lualemaga o le’a taga’i
lelei le Maota o Sui i lana pili teuteu ma pasia ai i se taimi oi luma.
O Lualemaga e tele lona tomai i mata’upu fa’a-le-tulafono
ona sa avea o ia ma fa’amasino lagolago i taimi ua mavae ae
maise ai lana faufautua i mata’upu o Fanua ma Suafa e o’o atu i
le fa’amasinoga a’o se’ei o ia i le nofoa fa’amasino ina vaitaimi.
CBT Ho Ching & Co., Inc.
SALE
NUUULI: 699-9866
TAFUNA: 699-4823
SALE DATES: JANUARY 23RD THROUGH JANUARY 31ST
FEBREZE 9.7oz
Asst. Scents
Retail: $4.99
$3.00
ON SELECT
HOUSEHOLD
PRODUCTS
CLOROX WIPES – 35ct.
Fresh Green / Lemon
Retail: $5.39
$4.13
SAVE $1.00
SAVE $1.26
PINE SOL Cleaner
48oz. – Pine / Lemon
Retail: $7.45
BUCKET w/Wringer – 35qt.
Retail: $83.95
#118375
$5.96 $67.16
SAVE $1.49
RAKE – 24” WIDE
CLOG FREE
Retail: $14.79
ON ALL LAWN
AND GARDEN
PRODUCTS
SAVE $16.79
TRIMMER GAS
17” T&E #477425
Retail: $184.95
$11.83
$147.96
SAVE $2.96
MOWER PUSH 22”
High Wheel PR550 #725442
Retail: $339.99
SAVE $37.00
RAIN BARREL – 50 gal.
Retail: $92.99
#106893
$271.99 $69.74
SAVE $68.00
STORE BOX
WHT LID 6 qt. #501835
Retail: $2.59
$2.20
ON ALL PLASTIC
STORAGE
CONTAINERS STORAGE TOTE – 5 gal.
LAPIS BLU #548923
Retail: $6.99
$5.94
SAVE $1.05
STORAGE BOX 48 qt.
STERILITE #119294
Retail: $15.99
$13.95
SAVE $2.04
BIN STACKING 18gal./72qt.
#670242
Retail: $16.99
$14.44
SAVE $2.55
MORE SAVINGS THROUGHOUT THE STORE
ON ALL MAJOR
APPLIANCES
ON ALL PAINT
PRODUCTS
WE RESERVE THE RIGHT TO LIMIT QUANTITIES, CORRECT PRINTING ERRORS & ACCEPT ANY
OR ALL CREDIT CARDS. NOT RESPONSIBLE FOR OMMISSION OR TYPOGRAPHICAL ERRORS.
Itulau 4 ♦ samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012
PASIA FONO IVY AVEA
MA FA’ATONU OFISA
PULEA ‘OLOA MALO
tusia Ausage Fausia
O se va’aiga i se tasi o alo o le aiga sa Lutu ua auai fa’atasi ma le afioga Su’a Schuster i toe
[ata: Leua Aiono Frost]
sauniga o le susuga Leroy S. Lutu.
Mafutaga
Motusia
Toe Sa’afi’afiga
AUA LE PISA mo
TOSO
LE
PA
Leroy Simaile Lutu
Mafutaga
Faatasia
tusia: Leua Aiono Frost
“Tatou te feso’ota’i i le toto, ae o le alofa e
avea ai i tatou o se Aiga!”
O le mau lea e fa’ailoga ai le soifuaga o le Tiakono, o se tama o le fanau, o se Uso ma se tuagane,
ae o se uo mamae a le to’atele o i latou sa soifua
fa’atasi ma Leroy Simaile Lutu i le 62 tasuaga, 9
masina ma le 13 aso lea na latou fa’atasi ai.
Na soifua a’e o ia i lona aiga, o lona tama
Lutu Simaile o Fagatogo ma Amanave, a’o lona
tina o Salote Kipeni Su’apa’ia mai Salelavalu ma
Manono i Samoa. E to’a 20 i latou o Alo o le
afioga le Sa’ousoali’i, e to’asefulu ona tuafafine
ae to’aiva fo’i ona ae o ia o le lona 11 o le fanau
i le fa’asologa mai le ulumatua.
Na amata a’oa’oga a Leroy i le aoga tulaga
lua i Fagatogo ma Pago Pago, na soso’o lea ma le
a’oga a Poyer Junior High, ae fa’ai’u ai i le a’oga
maualuga a Samoana a’o fa’aigoa o le American
Samoa High School.
Na fa’asolo atu i fafo ana a’oa’oga maualuluga mo tusi pasi maualuluga ma fa’ai’u ai ana
taumafaiga ina ua umia lona fa’ailoga o le Masters. Ina ua mae’a nei tausailiga sa toe taliu mai i
le aiga, e fa’amautu ai le mavaega a si ona tama,
“Ia e toe fo’i mai e tausia le aiga!”
O le olaga atoa o Leroy, o Fagatogo, o lona
nofoaga o le Maota lava i Asila. O lana tautua i lona
aiga, e le fesiligia, o lana tuatua fo’i i le Ekalesia
Fa’apotopotoga Kerisiano i Amerika Samoa i Fagatogo lava, ua mae’a molimauina e le Fa’afeagaiga i
lona sauniga, e le pa’ole lava lana tautua!
“O lona soifua auauna, ua iloga ai lona iloa lelei
o lona Atua!” Na papatisoina o ia e avea ma totino
o lana Ekalesia e le susuga le Fa’afeagaiga Toeaina
Fiti Sunia ma le faletua o Savali Sunia. Peita’i, o
lona vala’auina e avea ma Tiakono o le Ekalesia,
na fa’au’uina ai o ia e le susuga le Fa’afeagaiga
Ned Ripley. E le’i tu’ua ai fo’i i nei tofiga le
auai o Leroy i le sauniga a le Ekalesia Katoliko i
Fagatogo lava, ona o lo’o i ai lona naunauta’iga e
molita’i ona mana’oga fa’apitoa e nofo tatalo i ai
le vasega o Monike i Vailima, Samoa.
E vala’auina o ia e malolo, o lo’o ia tau’avea
le tofiga Ta’ita’ifono o le Komiti o le Alofa mo
lea lava fa’amoemoe.
O le tautua a Leroy i lona nu’u ma lona aiga, e
le fa’amatalatalaina, aua e teufatu lava Fagatogo
lona nu’u pele ia te ia. E so’o se mea e taumafai
Leroy e faia mo lona afio’aga, e mautinoa lava e
taunu’u. E ave i ai lana fa’amuamua ma lona fai
mea mafai! O le fuafuaga ma lona fa’ataunu’uina
e atoatoa ona i ai o ia, ma e faifia fo’i o ia e fai
mea fa’atasi ma le to’atele. O le Au Lakapi, e
le’i fa’avaivai o ia, o le auva’a ma lana sapaia o
latou fa’amoemoe, e numera tasi ai lona agaga.
Lea ua tu’ua nei, tau ina so’o le fau ma le fau i
le afio’aga, ua mae’a le tautua matavela a lea tama
fanau, ae ua tofia fo’i e le Atua nisi ‘au’upega
malolosi mo lea lava folauga se’ia taunu’u ai le
tatou faigamalaga i se taunu’uga lelei.
Mai lona soifuaga e to’afa lava le fanau ua
lisia o lana fanau i lenei olaga, a e ua tatou iloa
lelei, e tele le alofa sa ia fa’asoa i so’o se tasi sa i
ai le mana’omia. O lana fa’asoa fo’i i le sosaiete
a Fa’afafine i lenei malo, ua sapi ai le to’atele o i
latou ia i ma’a o malie. O lona lelei, e fesoasoania’i
atili i tatou i lenei vaitau, ae o lona amataga ua
tatou iloa lelei lona pogati, Leroy Lutu lea!
O lana tautua i le Malo na afua mai le avea o ia
ma Faia’oga ina ua taliu mai i fanua i le tausaga e
1980 ia Aokuso. Na faia’oga i Samoana, soso’o
ai ma le avea ma Sui Pule A’oga i Samoana lava
i le tausaga e 1986-Tesema 1994.
Amata lana tautua o le Pule i Polokalama
Fa’afoe a le Drug Free mo A’oga i le tausaga lea
1994 Tesema se’ia o’o ina avea ma Sui Pule o le
Polokalama lava lea ia Me 2000 ma fa’aauau ai
lava lana tautua i lena tofiga se’ia o’o ia Iulai 2010.
O se tasi fo’i o ia vaitaimi atoa sa tautua ai
i le tatou malo, sa avea ai o ia ma Totino o le
Komiti Fa’afoe mo le Ofisa o Femalaga’iga.Na
amia o ia e malolo e lona Matai i le aso 14 Ianuari, 2012 peita’i, ua fa’aalia e lana Fa’afeagaiga
taulagi Rev. Ulu, “ua mae’a tu’uina atu e Leroy
mea uma i le Atua, ua ia lelei fo’i ma lona Atua.”
“O lenei ia o’ofu outou i le alofa mutimutivale, ma le agalelei, ma le loto maulalo, ma le
agamalu, ma onosa’i, fa’apei o e ua filifilia e le
Atua. o e ua pa’ia ma ua alofaina!” Kolose 3:12
Ua pasia e le Fono Faitulafono tofiga a le ali’i kovana mo le
faletua ia Ivy Aiumu-Taufa’asau, e avea ai o ia ma Fa’atonusili
o le Ofisa e Pulea ‘Oloa a le Malo, ina ua fulisia le palota a le
maota o sui i le aso Tofi na te’a nei i le palota e 15-0, soso’o ai
ma le palota e 13-2 a le Senate i le aso ananafi.
O ia fa’ai’uga a maota e lua sa tu’uina atu i le mae’a ai lea o ni
iloiloga sa fa’atautaia e le Komiti o le Fa’agaoioiga o le malo a
le maota o sui a maota e lua, i lalo o le ta’ita’iga a le ta’ita’ifono
ia Faimealelei Anthony Allen mo le maota o sui, ae o le afioga
i le Senatoa ia Fonoti Aufata, o ia lea o le sui ta’ita’ifono mo le
komiti a le maota maualuga, lea sa fesiligia ai agava’a ma ni isi
o galuega fa’atino a le faletua ia Ivy mo le Matagaluega.
Na tomua le saunoaga a Ivy i lona fa’afetaia lea o faipule e
tusa ai o lo latou talitonuina o ia, ina ua o latou pasia o ia i le
taimi na tu’uina muamua mai ai lona igoa e le ali’i kovana, ae
fa’ai’u ana ‘upu tomua i lona toe fa’aoloolo ma’au atu lea i le
komiti, ina ia fa’atumauina pea lo latou talitonuina o ia mo le
tau’aveina o lenei galuega.
O le tele o faipule e le’i i ai
ni a latou fesili po o ni manatu
ina ua tu’uina atu i ai e le ta’ita’i
komiti le avanoa.
Na saunoa fa’aataata lafoga
le Sui Fofoga Fetalai ia Talia
Fa’afetai I’aulualo e fa’apea, o
ia sa talitonu ia Ivy, peita’i ua
tau le talitonu i ai ona ua alu atu
so’o i luma o le Fono, ma o se
saunoaga na alu ai le tali e a le
komiti atoa ai ma le molimau.
Na pau le mata’upu na fesiligia
e le Sui Fofoga Fetalai, o le tulaga i
le va’a mo Manu’a lea na fa’alogo
Ivy Aiumu-Taufa’asau
o lo o taumafai i ai le malo, po o ai
tonu le matagaluega e maua mai ai se ripoti e uiga i lea va’a, na tali
Ivy, o le Matagaluega o Galuega Lautele a le malo o lo o gafa ma
le fa’atautaia o tauofoga mo le mata’upu lea, ma le fa’amoemoe o le
masina o Fepuari fa’atoa tapuni ai tauofoga mo le va’a.
Na va’aia le tu’u fesili o ni isi o sui o le komiti po o le a lea
va’a e ta’ua mo Manu’a, peita’i o le va’a e pei ona fesiligia e le
faipule mai Manu’a, sa aofia i se tasi o saunoaga a le ali’i kovana
i luga o se tasi o ana polokalama i le masina o Tesema na te’a
nei, ina ua fesiligia o ia e ni isi o to’oto’o mai Manu’a, po o i ai
sana fuafuaga mo le fa’aleleia o femalagaa’iga mo Manu’a, ona
o le tula’i so’o mai o le fa’afitauli i le fai lea ma leaga le va’a o
le M/V Sili lea o lo o tautuaina Manu’a.
Saunoa le ali’i kovana e fa’apea, o lo o latou galulue pea ma le Ofisa
o Galuega a le malo mo le fa’atauina mai lea o se va’a mo Manu’a, ma
o se va’a fo’i e mafai ona ‘ave ai le pasese e silia ma le toa 30, fa’apea
ai uta e fia la’u mai i le isi motu e aga’i atu i le isi motu.
O isi faipule e lei i ai ni a latou fesili ina ua tu’u atu i ai le
avanoa e aofia ai Va’amua Henry Sesepasara, Simei Pulu ma
Pulelei’ite Li’amatua Tufele Jr.
Na fesiligia e le afioga ia Taotasi Archie Soliai le molimau pe
i ai ni lu’itau o lo o feagai ma ia talu ona avea o ia ma Fa’atonusili
le tumau o le Matagaluega, ae na saunoa Ivy, na pau lava le
fa’afitauli o lo o fa’afeagai ma ia i le taimi nei, o le le mafai lea
ona toe fa’atumu atu ‘oloa a le malo e pei ona tatau ai.
Na fa’amanino e Ivy e fa’apea, mai masina e 11 talu ona tofia
o ia e avea ma Fa’atonusili le tumau o le Matagaluega, o lo o
matauina pea le fa’afitauli lea i le leai o se tupe e mafai ai ona toe
fa’atumu ‘oloa a le malo ua mae’a ona fa’aaoga.
I tausaga ua te’a e pei ona ia ta’ua i lana molimau, sa tu’u ‘ese
ai e le Teutupe a le malo le vaega tupe e toe fa’atau mai ai ‘oloa
e fa’atumu ai ‘oloa ua fa’aaoga, peita’i o le taimi nei, e le o toe
faia e le Teutupe lena tulaga, ai ona o tulaga fa’aletonu i le itu
tau tupe a le malo.
“O le fa’afitauli la lea ua feagai nei ma le ‘aufaigaluega, ua
leai ni galuega a ni isi o i latou nei e faia ona ua leai ni galuega e
mafai ona fa’atinoina,” o le saunoaga lea a Ivy.
Na pau ‘oloa o lo o mafai ona toe fa’atau mai e le Ofisa ma
toe fa’atumu ai’ oloa ua mae’a ona fa’aaoga, o ‘oloa laiti e pei o
pepa e fai ai kopi, o pepa mo fale le taua, atoa ai ma isi ‘oloa laiti
e fa’aaoga mo galuega i totonu o le Ofisa.
Na fesiligia foi e le afioga i le ali’i faipule ia Taotasi A. Soliai le
molimau pe o le a se isi fuafuaga ua toe fai i kamupani ia sa tauofo
mo le fausiaina o le Call Center lea ua toe fa’amaamulu ‘ese a laua
tauofoga, ma e ui e lei mautu mai se atoga o lea mata’upu ona o le
Matagaluega o Tagata Faigaluega e maua mai ai, peita’i na ta’ua e
Ivy, o lo o i ai pea le tupe sa fuafua e fausia ai lenei galuega.
Ina ua tu’uina mai e le kovana le suafa o Ivy i le tausaga na
te’a nei, sa pasia e le maota o sui i le palota e 14-3 ae na te’ena e
le Senate i le palota e 7-6.
Feso’ota’i mai i le tusitala ia [email protected]
samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012 ♦ Itulau 5
Itulau 6 ♦ samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012
TA L A
Yahoo Sports, fa’aliuliuina e
Toleafoa Haserota Auva’a
O LE ALI’I
SAMOA LENEI O
CHESTER BROWN
O se alo Samoa e igoa ia
Chester Brown lea ua pikiina e
le ‘au lakapi fa’a-Amerika e le
a’oga a University Georgia ma e
maua mai fa’amatalaga e le lelei
ia pepa nofo mau a ona matua po
‘o se Visa ua ala ai ona leaga le
maua se avanoa a Chester, tusa
lava pe na fanau i USA. O le
tama lenei o Chester Brown e 6’
5” lona umi ae 340 lbs, na a’oga
ia i le Hineville Bradwell Insitutued (Georgia) ma o le olaga
atoa na ola ma fanau i Georgia
ma o lana a’oga lenei na mana’o
i ai i lona olaga o le University
Georgia i lona laitiiti mai.
E le’i leva tele ona fai le
tulafono lenei o le Iunivesite ae
o lea ua lalavea ai le tama nei o
Chester Brown i le tulafono, ua
mae’a ona fa’ata’atitia.
E tusa pe ana fai e fanau
i Amerika ia Chester ae ua
le mafai e ona matua ia pepa
a’oga, e le mafai ona taulia i
tulafono a le Iunivesite, aua e
leaga pepa a ona matua.
E tusa pe na fanau le tama
lenei o Chester i totonu o
Amerika ae fa’aletonu ia pepa
a ona matua ona faigata ai lava
lea ona toe fai ona pepa (documents) e iloa ai o laua lea e
nonofo I Amerika.
Na ta’ua mai fo’i e le Atlanta
Journal le mea lea na manana’o
uma i ai faia’oga i le naunau tele
ia Chester ona o le tasi lenei o
tagata e lelei le ta’aalo, ma ua
matamata i ana lipine (tapes) sa
manana’o uma ai ia faia’oga a le
Iunivesete, a o lea ua laveavea i
le tulafono a le Iunivesete lenei.,
E lelei pe ana mafai ona
fa’amaonia le nofomau i
Amerika a ona matua, ae leai
lava se mea e faia ai fua si tama
o Chester, pei o le tulafono fo’i
lea na lavea ai Jessica Coloti lea
na a’oga i Kennesaw State lea
fo’i na tupu ai le fefinaua’iga, ae
na fanau fo’i i Amerika, ae e le
i maua ane ona matua e le i faia
pepa nofo-mau i Amerika.
Ae te’i ua ‘ave ane e o mai
Mexico matua ia, lea na tu’u
lava lea e ‘ave i lona atunu’u i
Mexico, lea na falepuipui ai i se
vaitaimi e le’i umi, ae sa faia i
ai se finauga a loia i le mea na
fanau ai le teine, ae le pona e leai
se fa’amaoniga o pepa o Jessica.
I
TAALOGA
Sa toe fa’aauauina ana a’oga
na fa’ai’u ai i le tausaga ua te’a
i lana a’oga lava o Kennesaw
State, i luga o se sikolasipi na
‘ave i ai e le a’oga.
O lo ‘o taumafai pea lona aiga
e fai mea e iloa ai le sa’o, tonu
ma le fa’amaoni, i le taumafaiga
o pepa malaga a ona matau, i
mea uma e iloa ai le lavealavea
ai fua o Chester i le tulafono
talu ai lona fia alu i le University of Georgia i le ta’aloga o le
lakapi fa’a-Amerika.
Ae o le la e tele fo’i isi a’oga
la e manana’o ia ai, pei o le TCU,
Tulane ma Syracuse ae o le mana’o
lava i a’oga i le Sitete o Georgia ae
maise ia lava le UG, pe ana leai le
Georgia Board of Regent po ‘o le
‘au vaega lea e va’ai le a’oga po
‘o iunivesite, ‘O so ‘o tagata lava
e le ui mai i le ‘auala fa’atulagaina
ma ala o le tulafono, e le mafai ona
aoga i totonu o lea Sitete sona alo
po ‘o le le mafai fo’i ona a’oga ma
le lua (2) tausaga fa’a-le-a’oga ona
mafai. A leai, e le mafai lava ona
aoga e tusa ai ma ala o le tulafono.”
Fai mai le ali’i faia’oga o Mike
Farrel, “E tele lava le avanoa
o lenei ali’i o Chester Brown e
naunau lava e a’oga i le iunivesite o
Georgia, ae o le la fo’i e manana’o
mai i ai Miami, ma UFC, Florida
State, e lelei lena e leai se latou
tulafono pei o Georgia, e alu i ai
lenei ali’i Samoa e fa’aaoga ai lona
tino ma lona malosi.
O Chester Brown i le ta’aalo
o ia i le laina o le ‘offense’ i le
tulaga e igoa le ‘guard’.
HOSEA GEAR UA
TOE TAUA MAI NEI
I LE 7 A NIU SILA
MA TA’AMILOSAGA
O LE LALOLAGI
O Hosea Gear o le uigi
fa’amoemoeina lenei a le All
Blacks, ae le’i ta’aalo i le ‘au lenei
a le All Blacks, talu ai sa lavea i
le vaitaimi tonu lava i le su’eina
o le ‘au o le lalolagi i le lakapi,
e ta’aalo mai i le ‘au a Otaga
Highlander i le ta’amilosaga o le
Super 15, ae ua toe mana’o nei
e ta’aalo i le ta’aloga o le 7s, ae
maise ai le fitu a Wellington.
O lenei ali’i o Hosea Gear o
ia fo’i na fesoasoani i le fitu a
le Taupulega po ‘o le Commonwealth Games lea na faia i Initia
i le tausaga 2010, lea na siamupini ai Niu Sila i le Pine ‘Auro a
le lakapi fitu,
O lona uiga la ua masani i le
faia’oga o le 7 a Niu Sila ma la
(Faaauau itulau 12)
O se va’aiga i le taimi na fono ai Komiti Fa’afoe o le Asosi Fusu a Amerika Samoa ma ua
mautu ai le tofia o Norris Alai’asa e avea ma National Coach [Faia’oga Fa’avaomalo] a le ASBF
ae o le susuga Sanele ua avea ma ana fesoasoani.
[ata: Leua Aiono Frost]
O le ulua’i fonotaga fo’i lenei a le ASBF i lenei tausaga.
Norris Ala’iasa: Faia’oga
Fa’avaomalo o Fusu’aga
tusia: Leua Aiono Frost
I le fonotaga a le Komiti Fa’afoe o le Asosi
Fusu a Amerika Samoa [American Samoa
Boxing Federation] i le aso Lua o le vaiaso nei,
na latou palotaina ai le susuga Norris Ala’iasa e
avea ma Fa’atonu Fa’avaomalo mo Fusu’aga,
fa’atasi ai ma le susuga Sanele Etuale e avea
ma fesoasoani fa’apitoa mo Alai’asa i lea lava
tofiga ua ia umia nei.
Ua mafua ona faia lea suiga tele, ona ua
tatau ona i ai se sui fa’apea e lesitalaina fo’i i le
Asosi Fusu a lo tatou Malo, ina ia gatusa ai le
fa’atautaiga o la tatou Asosi Fusu ma aiaiga a le
AIBA ua mae’a pasia ma fa’ata’oto mo Asosi
Fusu uma a atunu’u uma o le lalolagi, o lo o
avea ma latou totino.
O le tofiga lea sa tau’avea e le susuga Henry
Tavake, peita’i, ona o tulaga le ma’alofia i
le soifua galue ai o Tavake i le Asosi Fusu a
Amerika Samoa, ua tu’uesea ai lona suafa mai
le lisi o sui totino o le ASBF i le AIBA, ma ua
fa’apea fo’i ona fa’ao’o lea fa’ailo i le ASNOC
mo latou fa’amaumauga.
Ua fa’ailoa mai i ni isi o mata’upu o le fonotaga lea a le Komiti Fa’afoe o Fusu’aga ua aofia
ai le tusi na tusi aloa’ia mai ai le ali’i Peresetene
o Fusu’aga i Samoa, e fa’atalosaga mai se fesoasoani a le Peresetene o Fusu’aga i Amerika
Samoa ma le Asosi Fusu a Amerika Samoa i le
fa’amasinoga ma se fa’ai’uga a le Fa’amasinoga
mo le sui o la latou Asosi Fusu o lo ’o saisaitia i
moliga e fa’asaga ia te ia i’inei.
O la latou talosaga, ona ua tulata fo’i i taimi
e a’o fa’apitoa ai tama fusu a Samoa, lea e aofia
ai le talavou o Fa’amanu Aukuso, lea e saisaitia
i’inei e le’i faia lava lona iloiloga e fa’atulaga ai
sona i’uga. O le vave lava ona faia o le fa’ai’uga
o lea talavou, o le vave fo’i lea ona gaoioi mai le
Asosi Fusu a Samoa e fa’atino ma fa’ataunu’u le
fa’asalaga, ae fa’afo’i atu lea sui i lona atunu’u
e tulia ai lona fa’asalaga. O moliga o le sui lea,
ona ua feusua’i ma se teineitiiti e le’i uma le
pulega a matua.
O le isi mata’upu aoga tele i lea lava fonotaga,
o le fa’atulagaina lea o se ta’amilosaga fusu mo
le masina o Fepuari mo le fa’amoemoe e auina
a se ‘au fusu mo Ausetalia i le Ta’amilosaga
a le Oceania ia Mati 20-26, 2012. O i’ina lea
ua fa’atulaga e le AIBA, afai ae manumalo ai
le tama ma teine fusu, o i latou na e tauva i le
Olemipeka i Lonetona ia Aukuso, 2012.
O le tulaga o le ta’amilosaga lea o le a
fa’atautaia mo le tapenaina o se ‘au fusu mo
le Oceania a lo tatou malo, ma soloa’i atu ai
i le Olemipeka i Lonetona, ua pa’u atu nei ia
Alai’asa ma lona fesoasoani o Sanele, e la te
fa’atulagaina atoa mo Fepuari 20, 2012.
O lenei ta’amilosaga fusu, ua matua
naunauta’i i la’ua nei e faia i se nofoaga tu taulaga, e lelei o lo ’o to’atele i ai fetaulaua’iga o
femalaga’iga o lautele o le atunu’u, fa’atasi ai
ma le fa’amoemoe e faia i le itula e 12:00 i le
aoauli se’ia o’o ina mae’a po ’o le itula e 5:00,
a’o maua pea pasi mo le mamalu na maimoaina.
O le a toe fa’ailoa atu i fa’asalalauga ma tala
tusia le nofoaga tonu o le a faia ai le ta’amilosaga
fusu lea, peita’i, ua toeitiiti lava mae’a
fa’atulaga paga mo lea aso fa’amoemoeina, ma
ua mafuli fo’i Kalapu ‘ese’ese e koleni a latou
tama ma teine fusu, ina ia lava tapena mo lea
aso tu’upoina.
Ua mae’a fa’ao’o uma le i’ugafono a le
AIBA e tusa o le Oceania Boxing i Ausetalia,
ina ia auai uma i ai atumotu ma Niu Sila ma
Ausetalia i lea fa’amoemoe. O lo o ua i ai fo’i lo
tatou fa’amoemoe maualuga, e ao ina silia ma le
to’afa tama fusu ma teine fusu e auina atu i Ausetalia, ia maua sa tatou sui mo le Olemipeka.
O la tatou Peresetene o le Asosi Fusu a
Amerika Samoa, Mapu Jamiahs, o se tasi lea
o Ta’ita’ifono o le Komisi mo le Tupulaga
Talavou ma Tama ma teine Fusu a le AIBA,
ma ua fa’ato’a taliu mai fo’i o ia mai fonotaga
fa’aletausaga sa fa’ai’uina ai le tausaga 2011
ae fa’atulaga ai fo’i aiaiga o komisi ta’itasi e
8 o le AIBA, ina ia usita’ia tulafono, aiaiga ma
i’ufono a le AIBA e atunu’u uma o le lalolagi,
a’o alo faiva atu mo tagata fusu uma i le Olemipeka i Lonetona Aukuso 2012.
O lo o ua fa’amalosia mai uma fo’i e le AIBA
ana tulafono uma i Asosi Fusu a atunu’u ta’itasi
o lo ’o avea ma latou totino, e o’o lava i tama
fusu ma teine fusu fa’ato’a amatalia taumafaiga
i le fa’agatama, e taua i latou uma i le AIBA.
samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012 ♦ Itulau 7
Tete’e Fagatogo Feleti Barstow Public Library
ia Charlie…
FREE Computer Class
P.O.Box 997687 • Pago Pago • American Samoa • 96799
SN/Le Lali
E silia ma le 600 ni tagata Fagatogo ua mae’a sainia se pepa e
fa’aalia ai lo latou tete’e i se taumafaiga a le malo ma le StarKist
Samoa, ina ia fau se fulisa tele e teu ai i’a, i le fanua lea o lo o i le
va o le ofisa i le uafu tele a le malo ma le uafu lea o lo o taula ai le
Lady Naomi.
O le amataga o le vaiaso na fa’ao’oina atu ai lenei tusi tete’e
mai i le afioga Afoa L. Su’esu’e Lutu ia Brett Butler, le pule sili a
le StarKist Samoa, ma kopi mo le afioga Togiola Tulafono, ta’ita’i
o le Fono fa’apea le sui o le Interia i totonu o Amerika Samoa,
ia Lydia Faleafine-Nomura. Na ta’ua i lenei tusi le lagolagoina e
i latou na sainia, ia le kamupani a le StarKist Samoa ae le gata i
lea, o le agaga fa’afetai e tusa ai ma la latou vaega i le siitia o le
tamaoaiga a Amerika Samoa. Ae peita’i, e latou te le lagolagoina
le fausia o lenei fulisa tele e teu ai i’a i le uafu i Fagatogo.
O lo o ua taofi i latou nei, e tatau lava ona fa’amautu i le
nofoaga o lo o i ai nei le StarKist, ia so’o se fale po o so’o se tulaga
e mana’omia e le kamupani i’a. A le o lea, ona ave lea i le paka i
Tafuna lea ua ma’oti mo pisinisi tetele (Industrial Park).
Ua ioe tasi i latou na sainia lenei lava talosaga, ina ia le a’afia ia
le Fagaloa i manogi leaga, o asu e ono a’afia ai le soifua maloloina
o tagata fa’apea le pisi o ta’avale i luga o le alatele. Ma na latou
ta’ua le i ai o ni isi nofoaga e mafai ona fa’atu ai lenei fulisa tele
a le StarKist. Na fa’aalia atu e Afoa ia Butler, le to’atele o i latou
ua mae’a ona sainia o latou suafa i lenei tusi tete’e ma o lo o i ai
se fa’amoemoega maualuga o Afoa, o le a fa’ao’oina atu e Butler
lenei fe’au taua i le pulega a le StarKist i Kolea i Saute.
O i latou ua mae’a ona sainia lenei tusi, e aofia ai i latou mai
i afioaga o Vatia, Pago Pago, Leone, Tafuna, Fagasa, Nu’uuli,
Futiga, Matu’u, Faga’alu, Aua ma Taputimu.
Na fa’aalia e Afoa, e ui i le agaga fa’afetai ona o le tele o
fa’amanuiaga ua maua e le teritori mai i le StarKist, ae peita’i,
e le mafai ona o latou ioe i lenei fuafuaga mo le fa’atuina o se
fulisa tele e teu ai i’a a lenei kamupani i Fagatogo, ae o lo o i ai isi
nofoaga e mafai ona fa’atino ai lea fuafuaga.
Na ta’ua e Afoa, i se la talanoaga ma le tofa Taeaoafua Dr. Meki
Solomona, se tasi o taitai i le StarKist, ua mae’a ona fa’ata’atia ni
isi o fuafuaga mo le atina’eina o le Fagaloa. Na fa’aalia e Afoa, e
ui lava o le sini autu a le StarKist o le tupe fa’asili, ae peitai, o lo o
i ai sona talitonuga maumaututu, o le alofa fa’amaoni o le StarKist
i le atunu’u, o le a taliaina ai le latou talosaga. Na fa’ao’oina atu
fo’i e Afoa ia Butler, sana tusi na tusia i le aso 18 o Ianuari, na
fa’ao’oina atu i le kovana, e fa’aalia ai lona tete’e i lenei fuafuaga.
I le lua vaiaso ua mavae, na fa’aalia ai e le peresetene ma le pule
sili a le Starkist, o In-Soo Cho, ia le i ai o se fuafuaga mo le fa’atuina
o le latou fulisa tele i le va o uafu e lua i Fagatogo ma na ta’ua e
In-Soo, ona e na’o le pau lava oloa o le a teuina i lea nofoaga, o oloa
tu’u ‘aisa, ua i ai so latou talitonuga, o le a le tele se fa’alavelave i isi
galuega a uafu e lua, ma e le a’afia ai fo’i le siomaga.
I se ripoti ua fa’ao’oina mai i le Samoa News, o lo o ta’ua ai le
fa’aauau ai pea ona aoina suafa o tagata i luga o le latou tusi talosaga
ma se fa’amoemoega, e fa’ao’oina atu lenei tusi ia Butler i le vaiaso
fou. O lo o ta’ua e i latou o lo o sainia lenei talosaga, e ui i saunoaga
a In-Soo, e na’o se fulisa e teu ai oloa tu’u ‘aisa, ae peita’i, o lo o i ai
so latou talitonuga, o lo o i ai se fa’amoemoega a le StarKist e amata
ona aga’i mai i’i a latou va’a fagota e la’u sa’o mai ai lava i’a mai
i le uafu ma teu i totonu o le fulisa, atonu o le mafua’aga lea o lo o
mana’o ai le StarKist e fa’atu le fulisa i luga o le uafu.
Na lomia i le lomiga a le Samoa News o le aso 20 Ianuari, 2012
le tusi a Afoa na fa’ao’oina atu i le Kovana. O le aso 19 o Ianuari, na
lomia ai saunoaga mai i le peresetene ma le pule sili a le StarKist. Ae
o le aso 13 Tesema, 2011, na ulua’i lomia ai e le Samoa ia se maliliega na sainia i le va o le kovana ma le StarKist, e lisi ai e le StarKist
ia se vaega o le fanua a le malo i luga o le uafu a le malo i Fagatogo.
Basic Introduction for Adults
from Jan 30 - Feb 10, 2012 • 9:am - 11:am
Open to Adults who have little or no hands on experience with computers. classes are bilingual
(Samoan/English) and cover:
• Computer components
• Basic computer language
• Microsoft Word
• Setting up an e-mail account
• Using the Internet.
There is a $10.00 deposit, refundable after completion of the class.
Class size is limited and registration must be done in person.
Stop by the library circulation desk
for more information and registration.
Library HOURS:
M/W/F:
09:00AM-05:00PM
T/Th:
09:00AM-07:00PM
Sat:
10:00AM-02:00PM
Closed on all government holidays
633-5816 • 633-5823 (fax)
E te fia
Poka?
Tusia e Toleafoa Haserota Auva’a
E TELE A MEA A LA’U TAMA LE LA
Ua uma lelei ona fai le tonu a Kuisi ma lana
tama o Sitaka i a la mea e fai, aua o le tama lea
o Sitaka, o le ‘ai lava i le fale o Kuisi i po uma
lava. Ua o’o loa i le po lena na ta’a’oto’oto ai le
‘au vaega lena e momoe, te’i a ua fai atu le tama
o Kuisi, “O lo’u fia alu i le afafine o le faife’au,
ae pona ou te ma !!!!.”
O le Sitaka, e tau fa’asoso le taule’ale’a lenei,
le ituaiga tagata fo’i lea e pupula mai, e ‘ese
lava le mea la e mafaufau i ai, ae lea e te fiu e
fa’atalitali po ‘o le a sona manatu, ae o le la e tau
mafaufau lava.
Na i’u lava ina maua mai e si tama o Kuisi le
tonu, “Ua maua le tonu, o le ta o i ai e tatou te
talanoa…va’ai oe, lea o le a ou fai atu lava i so
‘o se mea lava, ia ae lagolago mai lava e oe..”
Fai mai ma le tamaloa o Sitaka, “Ia ua
lelei….so ‘o se mea lava e te fai mai ae o le a
lagolago atu….a ea ?.” fai mai loa ma Kuisi,
“Va’ai oe, e te ‘ai i la matou fale pe a leaga mai
lau lagolago, ua e iloa ?.”
Ia ua o’o i le afiafi ua o i le voli, uma loa
la latou ‘au, o le mea na saofa’i ai le afafine o
le faife’au ma nonofo ai loa ma tama sese ia,
o Kuisi, “Oi talofa…ua laki lava le ‘au le la
ua leaga lo’u vae…” oso mai Sataka, “E sa’o
lelei…a ku’i e lau kama e fiki lava le polo e sau
ua liu mafolafola….”
Faiatu loa ia Pepe, le afafine o le faife’au, “E
na ou va’ai ia oe ananafi o e alu atu i la outou
ta’avale fou lava, a ea ?”. ae fai mai Kuisi, “E le
fou kele..o si ka’avale lava na fa’akau mai e lo’u
kama e fafaga ai pua’a…e ma te o ai ma la’u
kama o Sitaka….”. ia ao le taimi lena ua ‘ata’ata
lava le tama o Sitaka.
Toe fai loa Pepe, “e fia tou pasi la e i ai, pei
lava ua atoa le sefulu, aua ou te faitau atu a, e
sefulu lelei a outou pasi…a ea ali’i Kuisi ?.” ae
fai le tama o Kuisi, “E leai ga’o le lima lava !!!!!.
ae oso atu le tamaloa o Sitaka, “Pepelo ia, e kele
a lakou pasi la e i ai,”
Fai mai si teine o Pepe, “E pei a e sefulu lua tou
taxi la e i ai, a ali’i Kuisi ?.” ae fai mai fo’i le tama
o Kuisi, “E leai ga’o le lima lava….” ae oso mai
fo’i lana tama-susu lea o Sitaka, “O le pepelo…..e
sa’o oe e sefulu lua a latou taxi la e i ai.”
Va’ai atu Pepe i le tulivae o Kuisi, pei a o se
lafa le mea la e tu mai ai, fai atu loa Kuisi, “Sole o
le a le na mea e ola mai ai…pei a o se lafa..a ea ?.”
ae fai mai Kuisi, “Oi e tasi lava…!!’. ae oso mai
lana tama fa’avalevale lea e Sitaka, “PEPELO
IA…E KASI E KU I LOGA KULIVAE AE
KELE LAVA NA I LONA MULI (tulou)….” na
tu loa i luga ia Pepe, ua le mafai ona tatali lona fia
ata, ‘ao le kaimi lega ua o’o i le isi iku o le gu’u
le kuliga o le ko’alua lea….
O A’U E ‘IGO’IGO TELE A I NA MEA
Ua ‘ave’ave i le a’oga lona atali’i ua maua le
poto, ia ma o’o ai lava i le sikolasipi, ia ua i’u
mai le a’oga o le tama, ua tau le iloa fa’a-Samoa
e tele lava ina nanu i le tele o taimi e fai ai ana
tala. Fa’apea loa le toeaina i le olomatua, “Si o’u
atali’i o le mea lea, na ‘ave ma le fa’amoemoe
ina ia maua le poto ma le atamai ae o le mea lea
ua sau ua ova le poto…ua sese le Ofisa o A’oga,
ua ‘ave si o’u atali’i i le a’oga e leai ni tagata
Samoa…!!”
O’o loa i le taeao o le a alu le toeaina e fagota,
ae ‘oso atu si ona atali’i, “Ta o ali’i Daddy..” ia
‘oso mai loa le tama lea i totonu o le va’a, alu
loa le faiva a le to’alua lea, ia ua feslli lava le
toeaina i le a’oga.
Ia e tasi le fesili, ae sau le tali o le fai o le umi,
ae o le leiloa isi mea ua fa’amatala mai, fa’ato’a
uma mai. Fa’apea le toeaina, “Ua ova le poto o
lona atali’i….e sili ai ona aua le toe fesili i ai,
aua o le mea lava o le a maua….e tasi le fesili,
ae sau le tali e uma ai le aso…”
Ua fai si mamao i tai i le tua’au, ua tiga
taliga o le toeaina i le fesili so’o mai o lona
atali’i, “Oi Dad, e te iloaina le mea e ta’u o le
Biology….ae a le mea i igoa o le socialogy…..
ae a le mea e igoa o le physiology…” ua le
mafai lava le toeaina le tiga o ona taliga, tago
lou ua fuli le va’a.
Va’ai atu le toeaina ua pa’u i lalo lona atali’i,
e’e mai i le fia ola i lona tama, ae fai atu le tama,
“OI E TE ILOA LE IGOA O LE MEA O LE
SWIMMLOGY….E SE’I E VA’AI LA I AI, E
‘ESE LAVA LE POTO I LE A’OGA..E ‘ESE
FO’I LE POTO I LE ‘AAU I LE SAMI……TA
FETAUI I UTA….FA’APEA LAVA OE IA E
TUTUSA LE NANU SO’O MA LE LE ILOA
‘AAU…..!!!!
Itulau 8 ♦ samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012
ITULAU A
TAMAITI
TAMAITI...
FA’ALOGO MAI!
Fa’atumu paso ia o lo’o i lalo ona ave lea o
lau pepa i le ofisa a le Samoa News i
Fagaotog, e te auai ai i le se’i e mafai ai ona
maua ai sau fa’ailoga! E le mafai ona faia se
kopi o le pepa lenei.
O fa’ailoga e aofia ai se “Free Value Meal”
mai i le McDonald’s po o se “Movie
Ticket” ia po o fa’ailoga uma e lua. Va’ai
le To’asavili i le Aso Toonai a lolomi atu ai
igoa o i latou ua manumalo.
Ta’aloga mo tamaiti
UPU
O lenei itulau e mo i latou i le
va o le 4 ma le 16 tausaga.
Tusi lou igoa ma le numera
telefoni i luga o le pepa.
Paso o le Vaiaso
SAUNIA E HERCULES
NANA
saunia e Hercules
Saili mai upu o lo’o tusia i lalo i totonu o le fa’atafafa o mata’itusi. Ia manatua o nei
upu, e mafai ona sipela aga’i i luma, aga’i i tua, i luga po o le aga’i fo’i i lalo.
Ia manuia le taumafaiga.
I A M K I U L A S I M K A E O
S H O P K T K I T I MO K H T
I O I UO EAKANANAOI
P LHEAKILOFKEAEN
A AUGS HOKAROF GN I
K EKOI SAKEKUEAAR
I K U L S R O H K O E S T K O
NEARIARIPAKIEEK
A KKOL ONE SAPVNSA
L A T E O I L E M U O O I I V
O A S GK ASUKK PN T KA
P UF KNAMI UK LKNAK
A OS E N ASUPA VOOOK
K O K I N I K E KAMA K UK
UPU: Kilo, Kuhio, Kahuku, Korinito, Kamupani, Kuava, Kanesa,
Kuuipo, Kalati, Koale, Kenese, Kalatia, Konefesi, Koasisi, Kolisi, Kukama,
Kolone, Koruse, Kupita, Kariota, Kini, Kekemu, Keinia, Konitineta, Kona,
Kofe, Kokini, Kapiolani, Kaneohe, Kalihi, Kapoti, Kaino, Kealoha, Kapisi,
Kiulasi, Kanana, Kesi, Kuisi, Kalepo, Komiti
?!? TALI o Paso ?!?
FAALAVA
1. Toa o Samoa, Thomas Fatu
6. Ofutino, ____iafu
9. Tatou ___ ma tatalo
10. Aoga, Warriors
12. Pulenuu, Hawaii, Hanneman
14. I’a, Pa’u o ulu, ____u
15. IRB Ref., Ponifasio V___a
16. Talofeu, T___mu
17. Tokelau, Taloha __
19. Sum___ & Petelo
20. Toa-o-Samoa, Gibson Jr.
23. Igoa taule’ale’a
25. Fagu vai, Vai___?
26. O oe vae ma itu, ___ a itu
28. Afioaga, Samoa, ___mona
29. Ao le otaota
30. Tama a le talo
31. Malumalu
33. Fegai: Po
34. [Na i’u/Sa i’u] ina moe
35. Mosooi, T__ila
C
M
Y
K
C
M
Y
K
LALO
1. Toa-o-Samoa, Suluai
2. Aluga, Ie___
3. NFL Seahawks,
Tatupu
4. Konesane: Matai
5. Mane’e ma autago i ai
6. Puletasi, Hawaii,
Muu___?
7. Fofolo vai
8. To’atele o featai
11. Manu, Mauri
13. Fautasi, Fagatogo
18. Ana = Anaana,
Ilo = ____?
21. Ala fono
22. Ioane, Ga___ga
24. Liki lakapi a le IRB
25. Saofaiga a le nu’u
27. Tagi le pusi
28. Vai o le supo
31. Puaa, manu___ta
32. Pi’o leiloa i ala
samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012 ♦ Itulau 9
T ALA SAMOA
m
a
i
brought to you by
Call us today
for further
assistance.
Saunia: LAF/Naenae Productions
C
M
Y
K
C
M
Y
K
TOE FA’AMALAMALAMA
TULAGA i LE TEINEITIITI
NA ‘AVE FA’AMALOSI
Ua te’ena e le ofisa sili lagolago
o le ofisa o femalaga’iga a Samoa, le
susuga Togatalima Fa’afouina Milford, ia le fa’amatalaga a se tasi o
alo teine o le atunu’u lea sa lipotia
i a tatou Tala Mai Samoa i le aso
To’onai na te’a nei e fa’apea, sa ‘ave
fa’amalosi (abduct) o ia e se ulugali’i
palagi mai Amerika i le la va’a faila i
le 10 tausaga talu ai a o fa’atoa 15 ona
tausaga ma sa fa’apologa o ia.
O lea tama’ita’i o Melisa Pepe o
Fagafau i Savai’i ma sa ia fa’aalia i se
feiloa’iga ma le ‘au tusitala i le vaiaso
na t’ea nei e fa’apea, sa tele ni tausaga
o folau ma lea ulugali’i palagi i le la
va’a faila ma sa i’u ina oso i le sami
ma sola ‘ese ai mai lea ulugali’i ina ua
taunu’u i Filipaina.
Peita’i na saunoa le susuga Togatalima Fa’afouina Milford, na maioio
lelei lava le fuafuaga a lea tama’ita’i e
malaga ‘ese atu ma le ulugali’i e ana
le va’a faila aua sa o’o atu i lo latou
ofisa e fai lona tusi folau.
Ae na ia fa’aalia, e maofa le mafaufau i le filifiliga na fai e lea teineitiiti
i lena vaitaimi ao 15 ona tausaga, lea
sa ia malie ai e folau ma lea ulugali’i
i se va’a faila.
Ina ua taumafai Melisa e toe fo’i mai
i Samoa mai Filipaina, sa fa’afaigata
ona ia tu’ua lea atunu’u ona o lana
tama teine na fanau ai i Filipaina.
Na saunoa Togatalima, o lea
fa’afitauli sa faia ai loa e lona ofisa se
tusi folau mo lea teineitiiti aua o lona
tina o le Samoa ma sa mafai ai loa ona
malaga mai i la’ua.
O le 2009 na toe taliu mai ai i
Samoa ia Melisa Pepe ma lana tama
teine o Angelina na fanau i Filipaina i
se tama Filipaina.
Ua toe fai nei le isi ona aiga i
Savai’i ma ua maua le isi a la pepe
teine ua lua masina.
O lo o gasolo lelei lo la aiga.
FA’ATUPULA’IA
GASEGASE O FATUGA’O
Ua matauina le fa’atupulaia pea o le
fuainumera o tagata o lo o a’afia i gasegase o fatuga’o i tausaga ua tuana’i,
talu ona fa’atuina le fale fa’amama
toto a Samoa i le fitu tausaga talu ai.
i fa’amaumauga a le matagaluega o
le soifua maloloina, mai le tausaga e
2010 i le 2011, na fa’amauina ai le
silia i le 70 o i latou na a’afia, ma a
fa’atusa atu i le tausaga e 2005, e na
o le to’aono.
Na fa’aalia e le ali’i minisita o le
soifua maloloina, le afioga Tuitama
Talalelei Tuitama i totonu o le
palemene e fa’apea, o ia fuainumera e
aofia ai i latou o lo o asiasi mai i totonu
o le atunu’u ma gasegase toaitiiti o
lo o aga’i atu mo le fa’amamaina le
tumau o le toto.
Na saunoa le ali’i minisita, o lo
o taumafai malosi le matagaluega
e tineia ma solo’esea o gasegase ua
fa’aigoaina o fa’amai oti po o fa’amai
le pipisi e pei ona sa fa’aigoaina ai, e
ala i polokalama ‘ese’ese a le matagaluega o lo o aga’i atu i afio’aga i
tua ma u’unaia le totoina o fuala’au
aina, fa’aopopo i ai ma polokalama
Visit: www.tanoatusitala.com
www.tanoahotels.com
tanoa tusitala hotel, apia, samoa
Phone: 685-21-122 • Fax: 685-23-652
fa’amalositino aua le fa’aititia ai o le
tino puta, ae maise le aloe se ai mai
nei gasegase ina ia fa’aititia ai le aofai
o tagata e a’afia o latou fatuga’o.
TA’OTO i LE PALEMENE LE
TULAFONO E MAUTINOA AI
NOFOA O SUI TAMA’ITA’I
Ua ta’oto nei i le laulauafono a le
palemene le tulafono e mautinoa ai
nofoa o tina ma tama’ita’i i totonu o le
maota fono a Samoa.
O le tulafono e teuteua ai le f’aavae
e fa’amautu ai le tu’uina atu o le 10
pasene o nofoa o le palemene i tina ma
tama’ita’i.
A pasia lenei tulafono, ua mausali
loa le lima o nofoa mai nofoa e 49 o
le fono aoao faitulafono a le atunu’u i
le isi paea’iga, e tu’uina atu i tina ma
tama’ita’i.
Ua mae’a ona saunoa fa’amanino
le ta’ita’i o le malo, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi i lenei tulafono, ma afai e leai se tama’ita’i e filifilia i le isi faiga palota lautele o le a
soso’o, ona filifilia mai lea o sui tauva
tama’ita’i e to’alima sa tauva ma o lo
o pito i luga i le faiga palota e avea ma
sui fa’aopopo o le palemene.
Ua tolopoina nei galuega a le
maota o le palemene se’ia aulia le aso
6 o Mati ma o le a auiliili ai iloiloina
o lea tulafono aua le nofo silafia o le
mamalu o le atunu’u.
MOLIA SE TAMA i LE FAIAIGA
i LONA LAVA AFAFINE MONI
O le vaiaso nei na fa’aauauina ai le
fa’amasinoga o se tama o lo o molia
i moliaga e valu e aofia ai le faiaiga
fa’amalosi, mataifale, o le faia o ni
‘upu taufa’amata’u ma fa’ao’ogalima
mataga i lona lava afafine moni.
E le o mafai ona fa’ailoaina le igoa
o lea tama ina ia puipuia ai le ua a’afia.
Ae o se mata’upu lenei e le fou i luma
o le fa’amasinoga maualuga, o le
a’afia ai pea o alo tama’ita’i i sauaga
mataga i totonu lava o o latou aiga
e tu’uaia ai o latou lava tama moni.
i fa’amaumauga a le f’aamasinoga i
le mata’upu o lo o su’esu’eina nei na
ta’ua ai e fa’apea, na faia e lea tama ia
uiga mataga i lona afafine ao malaga i
atunu’u i fafo le tina o le aiga.
O le 2008 na faiaiga fa’amalosi ai o
ia i lona afafine a o momoe i le po, ma
sa ia fa’amata’u ia te ia na te fasiotia o
ia pe a iloa e se isi.
O isi moliaga e lua na tula’i mai i le
2010 lea sa ia toe faiaiga fa’amalosi ai
fo’i ia te ia toe fa’amata’u o ia.
O le 2011 sa ia toe taumafai fo’i e
fai ia lava soligatulafono mataga.
Peita’i na ta’u loa e le teineitiiti i
lona aiga ma sa fa’apea loa ona logo
leoleo, ma sa taofia ai lava o ia.
E tolu moliaga o lo o molia ai o ia,
o le fa’ao’olima mataga, o le mataifale
ma le faiaiga fa’amalosi.
Na fautuaina e le ali’i fa’amasino ia
fa’atonu e to’afa ina ia silasila toto’a i
nei moliaga e valu ma ia fa’amaonia e
aunoa ma se masalosaloga ma fai i ai
la latou fa’ai’uga.
Ua fa’atulaga nei le aso 20 o
Fepuari e lauina ai le i’uga o lea tama.
O le tama’ita’i loia o Rosela Viane
Papali’i o lo o tula’i mo le ua molia,
ao le ofisa o le loia sili o lo o tula’i mo
le itu a leoleo.
(Faaauau itulau 14)
O le vaa lena na faatau e le malo Samoa mai le malo Amerika Samoa mo
le $1 Amerika lea o loo fai ai i luga le faleaiga o le Moana Blue ma o loo taula
i Matautu-tai. O le amataga o le vaiaso na sipa ai le opeapea o le vaa ona o le
[Ata: Naenae Productions]
mamafa o le vai sai i totonu.
O le saini o le faleaiga o lo o faia i luga o le vaa na faatau e le malo Samoa mai le
malo Amerika Samoa mo le $1 Amerika i Matautu-tai i Apia. [Ata: Naenae Productions] O si alii lena e po lana vaai o lo faafiafia i tua o le flea market i Savalalo i le
[Ata: Naenae Productions]
aso ananafi e saili ai sona pasese.
Itulau 10 ♦ samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012
Fa’ailoa ID — 2
Sui Leoleo Nana
saunia: Leua Aiono Frost
Nisi o tagata faigaluega ia ua faa faigaluega e le kamupani i’a o le Samoa Tuna Processors, o
se lala o le kampani tuuapa o le Tri-Marine, lea ua latou toe faagaioia le nofoaga tuai lea sa i ai
le kamupani i’a ua tapuni o le COS Samoa Packing i Atuu. O le taimi nei, e silia i le toa 30 tagata
faigaluega i alii ma tamaitai ua galulue mo le faamamaina o le i’a lea ua auina atu e le Samoa
(ata AF)
Tuna Processors i maketi i fafo mo le gaosiina lea o taumafa.
ALOFA
FA’Avae ai Aiga
Vaega 101: Sa’ili le tofa i le suafa matai o le aiga o Tagiilima
O lupe sa vao ‘ese’ese, a ua fuifui fa’atasi i le alofa ma le agalelei o le Atua. Ua toe aofaga
potopoto nei le aiga atoa, ona o le fa’amoemoe e pei ona i ai i le sa’iliga o se tasi e nofo i le suafa
o le aiga. O tulaga fa’apenei e le ‘asa lava ma finagalo ma manatu ‘ese’ese o le tagata lava ia. E le
maua fo’i se to’afilemu o aiga, pe a o’o i ia tulaga, peita’i, e tele lava pesega, ae matua lava i le o’o
i le fai aiga lelei ma le tausi pea o le va fealoa’i ae maise o le nonofo fealofani o aiga.
Ua fa’apena le tulaga ua o’o i ai le talatalanoaga a le aiga o Tagiilima, ua atoa nei le tolu o aso o
taumafai lava ina ia maua se finagalo ‘au tasi o le aiga potopoto. E le o i ai se tama a le lo’omatua o
Naomi, ona ua ma’e’a ona vala’au mai le tama ma le teine mai Niu Sila e alo le aiga i le talanoaga,
o la’ua na ona o’o mai lava e asiasi mai, ae ua mautu la’ua i Ni’u Sila.
O le fanau a tuafafine la’iti o Pule, le lo’omatua o Letina, o Susana ma Mineta o lea ua fa’atasitasi
nei mo le talatalanoaga a le aiga. Ua taunu’u ane le lo’omatua o Malia ma lana fanau tama e to’alua
ma le teine e to’atasi, o tuagane e to’alua o Tagiilima o Tomasi ma Toetu ma a la fanau. Ua aofaga
potopoto le aiga e pei ona o latou mo’omia, aua le talanoaina o le suafa matai o lo latou aiga.
I le amataga o le fetufa’aiga a le aiga potopoto, sa fa’aalia manatu ma finagalo o le tagata lava
ia, ona ua i ai le fa’amoemoe afai ae ma’e’a lea tulaga, ona tula’i mai ai lea o se fa’ai’uga lelei mo
se tasi o le a nofo i le suafa o lo latou aiga.
Ua lua aso talu ona faia le feiloa’iga a le aiga, ae ina ua o’o i le aso lona tolu, ua amata ona
fe’upua’i, ma ua lafo fo’i fa’amatalaga mamafa ona o le le mautonu o manatu ma mafaufauga o le
tagata. E fai lava fe’upua’iga nei, ae ua na o le nofo o Tagiilima e le tautala.
Ua na o le fa’alogologo nei i tala ua felafoa’i i totonu o le fale. Na iloa ai nei e le lo’omatua, e
le o maua se nonofo fealofani o lona aiga, ona o lea e fa’alogologo atu i ai, ua na o le lulu o le ulu
o Tagiilima ma tilotilo atu i ona tau toto, tino ma a’ano, ma lona loto fa’anoanoa, ona o le tulaga
ua i ai nei lona aiga. Ua saofa’i ifo Loimata i talane o lona tina i lea taimi, ma ua liliu ane nei i ai le
lo’omatua ma fesili po ’o fea sa i ai, ona ua matau e Tagiilima, ua tolu ituala e le i va’ai i a Loimata.
Ua lagona e Tagiilima le tiga o ona taliga i fa’amatalaga ia e lafo nei i totonu o le fale ae o lo ’o
fa’alogologo a latou fanau. Ua atoa le tolu o aso o fa’amoe pea le toa, se ia malama le aso fou ona
toe soalaupule lea o le aiga atoa. Na fa’alogologo atu nei Tagiilima i ‘upu o lo ’o lafo e lona uso
la’itiiti o Malia e le fa’atafa ‘upu a le lo’omatua e lafo i totonu o le potopotoga a le aiga, ona o lo
’o fai a la finauga ma le lo’omatua o Faiane.
O Faiane, o lo latou tausoga, o le tama teine a Letina le tuafafine o lo latou tama. Na i’u ina
fa’asalavei e Tagiilima ia finauga nei, ona ua lagona le tiga o lona loto i fa’amatalaga, “Malia, ia
to’a le tai, fai fai malie, e leai lava ni isi o filogia i la tatou talanoaga lenei, o toto, ivi ma a’ano,
e leai ni tagata ‘ese. Tau fuafua fa’amatalaga e o o le vao, e i ai fo’i le ‘au matau ‘upu, ia outou
fa’aeteete i le itu lena, ‘aua le so’ona tu’u lafoa’i fa’apena a outou fa’amatalaga fa’amolemole. Se
to’a mai, o le tagata e tele le loto na te iloa tausi le filemu ma le va fealoa’i, a’o le tagata e tu, ae na
o le atigi, o le tagata lena e mamao le uta ma le tofa o i ai e fetala’i ai lona loto ma lona mafaufau i
le tulaga e silisili ona lelei, o le a saga fea’ei lava i luga, o le a fa’afefea ona maua se taunu’uga lelei
i le mata’upu o lo ’o talanoaina nei.” Ua toe manava tasi le lo’omatua o Tagiilima, ma toe fa’apea
ane i lona aiga,
“O lea ua ou iloa atu nei, e leai se nofo fealofani o lo tatou aiga, ma e mafua mai i a outou na e
matutua. Se fa’aali manatu e lelei ai ma maua ai le nofo filemu o aiga, ae ‘aua le faia fa’amatalaga
na o le fea’ina’i ma le le fealofani e maua ai, fai fai malie fa’amatalaga, o lea e pupula mai mata
o fanau, fai fa’alelei mai, a i ai le tagata e fa’alogo ifo e maualuga le mauga o lo ’o i ai i le taimi
lenei, e sili pe a tula’i ‘ese. O mai i lalo tatou te u’ulima fa’atasi ma tatou tu tu fa’atasi ona maua
lea o le tonu ua silisili ona lelei e maua ai le fa’ai’uga mautu i le mata’upu ua tatou talanoaina nei.”
Ua molia ma ua saisaitia fo’i se tasi sa faigaluega muamua
i le CIA ae ua faigaluega nei i le CNN, ona ua ia fa’aalia
fa’alaua’itele suafa moni o ni isi o lo ’o avea ma Sipai a Amerika
i atunu’u i fafo, po ’o i latou fo’i sa avea ma sipai, ae ua mae’a
lo latou taimi ma ua suia o latou suafa i le taimi nei.
O le fa’aletonu ua ‘iloga mai, ona o le taimi sa avea ai John
Kiriakou ma tagata faigaluega a le CIA, o ia lea sa i ai le vasega
o tagata e latou te feso’ota’i ma sui o lo ’o galulue i atunu’u i
fafo i igoa e ‘ese mai o latou lava igoa moni, ina ia mafai ona
fa’atautaia ni isi o galuega fa’anana a le Malo o Amerika, e
sa’ilia ai fa’amaumauga mautu e tusa ai o galuega patino i le
FBI ma le CIA, e pei o le sa’iliga o Osama, sa’iliga o Hussein,
ma isi mea fa’apena.
O le tausaga e 1999 se’ia o’o i le tausaga e 2004 na galue ai
John Kiriakou i le CIA, ae o lana tautoga sa faia, ia le mafai lava
ona ia fa’aalia se igoa moni o i latou o lo ’o galulue fa’asipai i
isi atunu’u i so ’o se nusipepa ma leitio fa’asalalau, aua e vave
ai ona maua e isi atunu’u o lo ’o lamalama mai ia Amerika nei
sui galulue fa’anana mo Amerika.
O le tele o fa’amaumauga sa fa’amauina e lea sui a’o faigaluega i le CIA ua alia’i mai nei ua iloa e tagata ma malo o i
ai i latou, ma ua ‘iloga ai, le moni o tu’ua’iga, o lea sui ua ia
fa’ailoa nei sipai ma latou nofoaga o i ai.
O Kiriakou ua na’o le 47 ona tausaga, peita’i ua molia nei o
ia ina ua ia solituina le tulafono sa ia tauto na te usita’ia i lona
olaga atoa, i mata’upu tau galuega fa’anana a i latou ua avea ma
sipai a Amerika.
Ua fa’ailoa mai e to’atasi lava le ali’i sipai ua mautinoa ua
mae’a fa’ailoa e lea ali’i faigaluega a le CNN lona igoa moni
ma le nu’u o lo ’o faigaluega fa’asipai ai.
Ua fa’aalia fo’i e le sui o le CIA sa fa’atalanoaina e tusa
o moliga o Kiriakou e fa’apea, “E ui lava ina ua fa’atauto e i
matou tagata faigaluega ina ia le fa’aalia so ’o se ituaiga faiga
ma sa’iliga a le CIA i se nusipepa po ’o se leitio e fa’atalanoaina
i matou, e ao lava fo’i ona mautinoa o lo ’o faia matou galuega,
e tusa ai ma tulafono e puipuia ai lo tatou malo ma tagatanu’u
uma o soifua ai.”
Ona o fa’amatalaga sa faia e Kiriakou i se fa’atalanoaga e se
tusitala a le Yahoo News, sa iloa mai ai e tagata lautele le isi
ituaiga sa’iliga a le CIA ole “water-boarding” lea na mafai ai
ona fa’atautala se tasi o tagata sa loka mai a le al-Qaidai le na’o
le 35sekone talu ona tu’i fesiligia e le CIA lava.
Mai lea lipoti na fa’aalia ai e Kiriakou lea faiga, ua sainia
e Obama se fa’atonuga i le CIA ina ia taofia lea faiga, ma ia
le toe faia, aua o lea ua fa’alauiloa fa’alaua’itele. O ni isi o
fa’amatalaga na faia e Kiriakou, i sana talanoaga ma le ABC
News - Brian Ross, sa ia fa’aalia ai ni isi o mea e pei o le saisaitiaga o Abu Zubaydah, ua le mafai ai ona toe faia isi osofa’iga
e tusa ma le 12 a le CIA i nofoaga sa tatau ona vave mae’a ai ni
isi lu’i i le taua i sasa’e tutotonu.
Ina ua mae’a le talanoaga lea a Kiriakou ma le ABC News,
sa vave ona fa’afaigaluega o ia e le ABC News, e tusa ai ma le
lipoti na fa’ailoa mai e Brian Stelter o le New York Times i le
2009.
O se tala mai e fa’apea e fa’a83 taimi na faia ai le “water
boarding i le ali’i Zubaydah ia Aukuso 2003, ae o se mea na toe
fa’ailoa mai e le New York Times, e le’i i ai Kiriakou i lea taimi
na faia ai nei su’esu’ega fa’a-water boarding ia Zubaydah.” O
le taimi tonu lava lea na taofia maumaututu ai loa e Obama lea
faiga.
O lo ’o ua tatalia nei le taimi e tula’i ai Kiriakou i luma o le
fa’amasinoga i Alexandria, Virginia i le aso Gafua i le aoauli.
Notice for Proposed Registration of Matai Title
NOTICE IS HEREBY GIVEN pursuant to Section 6.0105 of the Revised Code of American Samoa that a
claim of succession which has been filed with the Territorial Registrar’s office for the registration of the
Matai Title FUATAGAVI of the village of FUTIGA by LEALOFI FUATAGAVI of the village of FUTIGA, county of
TUALATAI, WESTERN District.
THE TERRITORIAL REGISTRAR is satisfied that the claim, petition by the family and certificate of the
village chiefs are in proper form.
NOTICE IS FURTHER GIVEN that anyone so desiring must file his counterclaim, or objection to the
registration of this matai title with the Territorial Registrar Office before the expiration of 60 days from the
date of posting. If no counterclaim, nor any objection is filed by the expiration of said 60 days, the matai
title FUATAGAVI shall be registered in the name of LEALOFI FUATAGAVI in accordance with the laws of
American Samoa.
POSTED:
DECEMBER 21, 2011 thru FEBRUARY 13, 2012
SIGNED:
Samuel B. White, Territorial Registrar
Fa’aaliga o le Fia Fa’amauina o se Suafa Matai
O le fa’aaliga lenei ua faasalalauina e tusa ma le Maga 6.0105 o le tusi tulafono a Amerika Samoa, e
pei ona suia, ona o le talosaga ua faaulufaleina mai i le Ofisa o le Resitara o Amerika Samoa, mo le fia
faamauina o le suafa matai o FUATAGAVI o le nu’u o FUTIGA e LEALOFI FUATAGAVI o FUTIGA faalupega o
TUALAUTAI, falelima i SISIFO.
Ua taliaina e le Resitara lea talosaga, faatasi ma le talosaga a le aiga faapea ma le tusi faamaonia mai
matai o lea nu’u, ma ua i ai nei i teuga pepa a lea ofisa.
A i ai se tasi e faafinagaloina, ia faaulufaleina sana talosaga tete’e, po o sana faalavelave tusitusia i le
Ofisa o Resitara i totonu o aso e 60 mai le aso na faalauiloa ai lenei fa’aaliga. Afai o lea leai se talosaga
tete’e, po’o se faalavelave foi e faaulufaleina mai i aso e 60 e pei ona taua i luga, o lea faamauina loa lea
suafa matai i le igoa o LEALOFI FUATAGAVI e tusa ai ma aiaiga o le tulafono a Amerika Samoa.
12/28/11 & 01/28/12
Salu Vale le Lau Ta’amu a A’opa
[Malo le faitau, malo fo’i le onosa’i, ae alo mai
loa o le toe soso’oina lenei o la tatou tala fa’asolo,
lea na gata mai i le vaiaso na te’a nei i le taimi lea
ua uma ona fa’ailoa atu ai e le tamaitiiti i lona tina,
sa fai i le leoleo sa inupia lona tama ma Pulusi i le
po o le vaiaso lava lea na maua atu ai le tino maliu
o Pulusi i totonu o lona fale.]
E tu fua le fafine o Lumepa i le taimi lea ae o
lona mafaufau ua toe ‘ave i tua i le po lea na inupia
ai Iose ma Pulusi i tua o le umukuka, lea na fa’ai’u
puta ina ua fufusu ma togi ai e Iose Pulusi i le ma’a
ma tau ai i lona papatua, ona toe savali atu fo’i lea
o Iose ma laupapa ma toe sasa ai le manava o le
tamaloa. Ta’ilo fo’i i le saoasaoa o le va’alele i le
taimi e sauni ai o le a lele pe maua le saoasaoa o
mafaufauga o le fafine o Lumepa lea ua fa’asolo nei
i se ‘auala e mafai ai ona maua se la feso’ota’iga
vave ma Iose i Savai’i, Manatua fo’i le ‘aufaitau, o
lea ua motu fa’afuasei le talanoaga a le tamaitiiti ma
le ali’i leoleo o Meki ina ua le toe mafai e le tamaitiiti ona toe fai se isi tala ina ua tagi, ma ‘avea ai loa
ma itu na ita ai le fafine o Lumepa i le ali’i leoleo
ma sau ai loa toso ‘ese atu lana tama.
E le’i umi ona te’a atu le ta’avale a leoleo ae toe
va’aia e Lumepa ua toe fotua’i mai, ma o le taimi
la lea, ua to’atele leoleo ua o mai ai fa’atasi ai ma
se leoleo tama’ita’i. “Talofa ia te oe le tina,” o le
fa’atalofa atu lea a le tama’ita’i leoleo ia Lumepa, ona
tu’u mai fo’i lea o le lima o Lumepa ma fa’afeiloa’i
ai le leoleo. “Fa’amata e i ai se ‘auala e mafai ai
ona matou maua se feso’ota’iga ma Iose mo sina
mata’upu o lo o mana’omia ai o ia i la matou ofisa,?”
o le fesili atu lea a le leoleo ia Lumepa, a’o le’i tali
mai le fafine, na te’i i le toe fa’apea atu o le tama’ita’i
leoleo, “Oi, o Veli lo’u igoa, o a’u lea e fesoasoani i
le ali’i leoleo ia Meki i le su’esu’eina o le mata’upu
na mafua ai le maliu o Pulusi.” Na umi se taimi o fai
talanoaga a Lumepa ma Veli i fafo o le fa’apaologa o
le fale, mo le tau fa’amautuina o se ‘auala e mafai ai
ona feso’ota’i ia Iose, ma, e fo’i nai leoleo i le afiafi
lea e lei mautu lava se tonu, peita’i o le tu’utu’uga lea
ua fai nei, afai e uma le vaiaso lea e le’i toe fo’i mai
Iose, o le a o leoleo e sa’ili mai o ia i Savai’i.
Na ona fuli mai lava o le keli o le ta’avale a
leoleo, a’apa atu loa ma Lumepa i le telefoni ma vili
(Faaauau itulau 15)
O le ‘Au Uso ma le Purinisese mai Initia
[Soso’o ane loa lau faitau i le toe soso’oina o la tatou tala fa’asolo,
lea na gata mai i le vaiaso na te’a nei i le taimi lea ua taunu’u ai fuava’a
tetele e lua mai le malo o Asuria i gataifale o le malo o Initia, ma ua
sauni fo’i e fa’atino la latou osofa’iga e tali atu ai i le osofa’iga na faia
fa’asaga i lo latou malo.]
E le’i taitai tafa ata o le taeao o le aso lea na soso’o ma le aso na
taunu’u ai le fuava’a a le malo o Initia i lona taulaga, ae taula loa fuava’a
tetele e lua a le malo o Asuria i lona gataifale, ma ua sauni o le a fa’atino
la latou osofa’iga, na manino i le manatu o le ta’ita’i ‘au lea o lo o ta’ita’ia le osofa’iga, e leai lava se
isi taimi e pito sili ona lelei mo le osofa’iga, o le taimi tonu lava lea ua taunu’u ai la latou va’a, aua o
lea o lo o malolo le to’atele o tagata o le malo. Ua uma ona fa’ata’oto e Iasoni le fa’afanua atoa lava
i totonu o le a’ai o Initia atoa ai ma ‘auala e tatau ona latou uia ina ia manumalo ai la latou osofa’iga.
E tafa ane loa ata o le aso fou ae taunu’u loa fitafita fa’apitoa a Iasoni ma latou togiga fa’apitoa
i gatai o le a’ai, i le mae’a ai lea ona o latou fa’aaogaina o masini e maulu mai ai mai tai i le moana
aga’i atu i uta i le pa’u matu. Na ona taunu’u lava o le vaega fa’apitoa lea i le matafaga, tatala ‘ese
masini ma mea uma sa latou fa’aaogaina, ona toe tu’u lea i luga o va’a pa’u ona toe fo’i atu loa lea o
va’a pa’u nei i tai i le vaega o lo o taula mai ai fuava’a fa’apitoa ae ua amata loa le osofa’iga a fitafita
a le tama o Iasoni, lea ua fa’atutu atu nei i le nofoaga ‘autu o le malo, ae o le taimi lea, e to’aitiiti
lava nai fitafita o le malo o lo o tiute i le taimi lea, ona o le to’atele sa mafuta ma o latou aiga i le po
lea na fa’atoa toe fo’i mai ai le osofa’iga.
E fetaui lava le tafa ane o ata ae taunu’u loa fitafita a le tama o Iasoni i le mati’eti’e lea e
fa’afesaga’i tonu lava ma le faitoto’a e ulufale atu ai i totonu o le lotoa o le malo, ma o latou va’aia ai
loa fitafita e to’a lua o lo o tiute mai i le faitoto’a. E le’i umi lava ona fa’atulaga gaoioiga ae pau’u i
lalo fitafita ia sa tiute i le faitoto’a ina ua tafana e fitafita a Iasoni, ma fa’asolo atu ai lava le osofa’iga
aga’i atu i totonu o le maota o le malo, lea na maua atu ai isi fitafita i luma o le maota atoa ai ma le
itu i tua, ma fa’apea fo’i ona tafana e fitafita a le tama o Iasoni. O le ta’ita’i ‘au lea o lo o i luga o le
fuava’a lea o lo o taula mai gatai, o ia lena o lo o fa’atonutonuina maia le osofa’iga, ona o i’ina lea
o lo o i ai le fa’afanua atoa o le malo o Initia lea o lo o fa’alagolago i ai le osofa’iga. Na ona ulufale
lava o fitafita a Iasoi i totonu o le maota o le tupu, ona latou va’aia lea o le potu fa’apitoa lea e ‘auro
lona faitoto’a, ma latou ulufale ai loa i totonu, lea na o latou va’aia ai purinisese Lorina o lo o ta’oto
mai i luga o lona moega, o lo o saisai ona vae ma ona lima i maea.
Tala i Vavau o Samoa
O LE I’A O LE PA’ITELE PO O LE TANIFA
Alo maia le mamalu o pa’aga
masani a lo tatou polokalama,
o le isi lenei fa’aopoopoga o
la tatou polokalama o Vavau a
Samoa mo lenei vaiaso.
I aso anamua i le afio’aga
o Fusi lea e tu i le itu i Sisifo o
Fausaga, sa nonofo ai tagata
o le nu’u i le itu i tai o le nu’u,
peita’i o le taimi nei, ua tele ina
nofoia e tagata fanua i uta e latalata i le alatele o le malo, ona o le
mafua’aga lenei. Fai mai le mau a
le atunu’u, sa i ai se i’a tele lava e
ta’ua o le Pa’itele po ’o le Tanifa
e fa’apea le tala sa nofo i le va o
Apolima ma Savai’i. Fai mai le
tala, so ’o se va’a lava e taualo
mai i le va Upolu ma Savai’i, e
leai se va’a e sao ona e fa’aumatia
uma e le i’a lenei, ona manatu ai
loa lea o le tama o Alo, le atali’i
o Lilomaiava i Palauli, o le a ia
sa’ilia se ‘auala e fasi mate ai i le
i’a lenei, ona ua fai ma fa’asoesa
i tagata faimalaga, ona tapena
ai loa lea o ana tama’i naifi ‘ofe
fa’atasi ai ma lona paopao, ma
sauni loa lana malaga.
Ua o’o i le isi taeao, ona sauni
lea o Alo, ua afifi ana tama’i naifi
‘ofe i le fasi siapo, ma aloalo atu
loa lona paopao i le vaega tonu o
le sami o lo ’o nofo ai le Pa’itele,
ma e le’i umi lava ona aloalo atu
le tama i gatai o Apolima, ae
ona va’aia loa le i’a ua manu
a’e i luga lona ulu ona toe goto
lea i lalo, ma ua oso ai loa ma le
fefe o le tama i lea taimi, peita’i
sa i ai pea le toa o lona loto, e
le’i umi ae toe va’aia loa e Alo
le i’a ua toe manu a’e i luga ma
fa’afuase’i ona fa’amaga lona
gutu (tulou), ma ia folo atoa ai
le paopao a Alo, ae o le taimi lea
o lo ’o ta’oto ai Alo i totonu o
lona paopao. Na fa’afuase’i ona
pogisa atoa le va’ai a Alo ona o
lea ua i totonu nei o le manava
o le i’a, e le’i umi lava se taimi,
ae nofo a’e loa le tama i luga ma
samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012 ♦ Itulau 11
E ta’a le
aitu pe’a sese
le tu’ugamau
Kika’e
E fa’apefea ae fetoi tagata
Tina ua gasegase i le ma’itaga
Le au fa’amama toto ua alalaga
Tagata matutua ma le au toto masa’a
O fea a sulu i ai i le fia ola
Oe ua mama’i ma fai ta’otoga
Le falema’i i Faga’alu ua tele le ova
I si’itaga ua fai ma le le alofa
Fai mai le pulega e leai sau fe’au
E pisa ai fua pe tauanau
O le si’itaga o pili o le’a fai pea
Se falema’i ina le migao ma le kea
O ai ea nei tagata o pulea le LBJ
Ni ali’i mai o po ’o se vaega i ga’igei
Tafefe ua fai ma le leai o se utaga
Aunoa se alofa, le talia fautuaga
O le fesili, a si’i pili e i ai ni suiga
I foma’i ma togafitiga
E leai, o foliga leva a nei
A tau malua mai pei o se laumei
O le’a su’e au tou tupe i ola oe mama’i
Ae tatau ona sa’ili se isi lavea’i
Le malo o Kovana Togiola e le popole
Ua malosi le pipi’o ma le tala ‘o’ole
Le Fono Faitulafono i ona maota e lua
Le ita o tagata ua tau i le ua
Na’o le pisa o faipule ma Senatoa
I tupe mo le LBJ ae na’o le fuamoa
A fa’atino le si’i o pili a le Falema’i
E mautinoa le nonofo o le ‘au mama’i
I o latou fale e tatali ai le vala’au mai luga
Ua le gafatia vaila’au ua faitau selau tala
tago atu i ana tama’i naifi ‘ofe ua
aumai ma amata loa ona selesele
ai totonu o le tino o le i’a.
E le’i umi lava ona faia le galuega lea a le tama o Alo ae amata
loa ona taumalua le alu a le i’a,
peita’i sa fa’aauau pea ona selesele e le tama o Alo totoga o le
i’a, ma ua atili ai lava ona sui le
alu a le i’a, ua alu ma fa’atautu,
o ni isi taimi e pei e tafiti ona ua
amata ona vili tiga i vaega o lona
tino lea ua selesele e le tama o
Alo, ma e le’i umi lava se taimi
ae fa’afuase’i loa ona fa’alogoina
e le tama se patatu tele lava e
peisea’i o ni mea ua fetoa’i, ma
i’u ai loa i lona le toe fa’alogoina
(Faaauau itulau 15)
Kovana Togiola ma le Fono i ona maota
Saga’i maia e fofo fa’atasi le pologa
O ou tagata nei ua tagi atu mo se avea’i
Tu’u ‘ese le polokiki ae sa’ili se lumana’i
Le muagagana a Samoa e fai i le aitu
o le tagata
A sese le tu’ugamau e fa’asoesa lona agaga
E alu ma le ita talu lo outou fa’atamala
Kovana ma le Fono, o le oti i nu’u
‘ese e ta’a ma sasala
Itulau 12 ♦ samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012
SAUNI LE ‘AU KALEPE
FALE E TALI IOE
tusia Ausage Fausia
O se va’aiga i le afioga ‘Seigafolava’ Betty Ah Soon [saofa’i tupito itu taumatau] ma le tama
o le aiga [soso’o lava i la’ua], i le la’ua fiafia na faia i le o le aso To’ona’i ua te’a, e fa’afetaia ai le
sapaia e a la’ua uo mamae ma aiga o le Fa’afotuova’aali’i a lana afioga i le afio’aga o Lano i Savai’i.
“Fa’afetai i le fa’aeaga a Aiga, e ui lava ina o lo’o nofo atu i’inei, ae le uma ai le manatu lava i aiga
ae maise o lenei tofi ua fa’aea ai a’u, ia alofa le Atua ma aumai le malosi i le tino fa’atasi ma le
agaga, e tautua ai pea i le pa’ia o Aiga, nu’u ma le ekalesia!” [Tutula’i]: Penny Utu, Loa, Mrs. Te’o
[ata: Leua Aiono Frost]
& Lupe Lu: Saofafa’i: Betty Hunkin Cavanagh, Mr & Mrs Ah Soon. ➧ TA’ALOGA…
Mai itulau 6
latou faia’oga o Gordon Tietjens ma le faiga o
le ‘au.
O ia lea ua atoa ai le to’afa fou o lenei ‘au
a Niu Sila ua toe ofi atu i le ‘au siamupini o le
ta’amilosaga lenei o le lalolagi i tausaga uma, na
amata mai lava i le 2000 se’i o’o mai i le tausaga
lenei 2012, o lea la o le a toe tamo’e ai le uigi tuai
lenei a le All Blacks i le 7.
Ta’ua mai i le susuga i le faia’oga a Niu Sila,
Gordon Tietgens, “O lenei ali’i o Hosea o le tagata
ua masani i le ta’aloga o le fitu, ua matua’i iloa
lelei lava e lenei ali’i le tulaga ma le mana’omia
o lona saosaoa i le ‘au a latou.”
“Ua maua le tagata e mana’omia lona lagolago (assistant) i le tama fou nei o Ardie Savea
lea e sau mai Wellington e na’o 18 ona tausaga, o
le uso o Julian Savea o le tasi fo’i na i ai i le ‘au a
Niu Sila i tausaga ua te’a.
O ia lea na lavea ma ta’ua o le tama ta’alo o
le tausaga i le tausaga ua te’a, ua ta’ua o le ‘New
Zealand Rubgy Union Age Grade Player’ ma
o ia fo’i sa kapeteni i le New Zealand School i
le tausaga lea ua te’a. E mana’omai le ta’aalo
fa’atasi ma se tama tuai i taimi uma i le fitu.”
E lavea ai ma le ali’i e sau mai Hawks Bay,
Mark Jackson ma le Taranaki, Waisake Haholo,
ma le 19 tausaga o Laolagi Visina mai i Aukilani,
o le mea e manaia ai, o le fefiloi o tama tuai ma
tama fou, “E lelei lava le o atu i totonu o tama
fou a’o le la e i ai se tama tuai e fa’ato’ato’aina
mai la latou ‘au.”
O le mea lava e tatau ona i ai se tagata i fai ma
taula i tama tuai i taimi e faigata ai le ta’aloga,
e pei o Tomasi Cama, Lote Raibulaka ia ma
le kapeteni o DT Frobes e fa’ato’ato’a mai le
ta’aloga.
O le aso To’onai nei o le a valaulia ai le
mamalu o le atunu’u e o atu i le malae o Porirua
lea e faia ai a latou toleniga e matamata i ai i la
latou sauniga ma le tausaga lenei 2012, o le a
tatala a’i fo’i le avanoa ma le feiloa’iga ma tama
ta’aalo.
O le lisi la lenei o le ‘au a Niu Sila ua sauni atu
i le fa’amae’aina o le ta’amilosaga i ta’aloga ia o
lo ‘o totoe, ‘Toby Arnold, Tomasi Cama, Scott
Curry, DT Forbes (Capt.) Frank Halai, Bryce
Heem, Mark Jackman, Solomon King, Tim
Mikkelson, Waisale Naholo, Kylem O’Donnell,
Charles Piutau, Lote Raikabula, Ardie Savea ma
Lolagi Visinia.’
O LE ‘AU A LE LAKERS I
ANA TUPE E MAUA MAI AI
O le taimi nei ua se’e atu nei le ‘au a le Lakers
i tupe e maua i tausaga ta’itasi, e fuafua i le ripoti
o le Forbes i le vaitaimi fa’a-le-kuata (quarter
report) i le tupe e maua i le tolu masina, e maua
mai le fa’ai’uga o tausaga ta’itasi lava. E tusa e
US $900 miliona i le tausaga i tupe e maua lea ua
i le ripoti, e faia i le tolu masina pe a uma.
Lea ua toe maua nei e le Lakers i le vaitaimi
nei le tulaga muamua i le tausaga e tasi, tulaga lua
ai le ‘au o New York Knicks, e tusa ma le $780
miliona tupe e maua ai i le tausaga ua te’a.
O le Los Angeles Lakers, lea na siamupini i le
tausaga 2009-’10 ua iloa ai le ‘ese’esega ma isi ‘au
i le tupe maua i le tele lea o tagata e fiafia e fa’atau
a latou miti-afu e tusi ai le igoa o le Lakers, ma
se’evae, ma pulou, ma ‘ofu-vae, ma isi ‘au uma o
le liki, tu lua ai Knicks lea e tulaga lua, o le Lakers
lea o lo ‘o i ai la latou tama o Kobe Bryant lea ua
atoa nei le 13 tausaga o lavea i le ‘au o polofesa
pasiketi (basketball) po ‘o le NBA.
Na ta’ua e le Times Warner Cable, lea o lo ‘o
faia la latou osiga feagaiga ma le ‘au o le Lakers i
le 20 tausaga i le televise, o le tasi lena mafua’aga
e mafua ai ona tele tagata e fiafia i lenei ‘au o
le NBA, toe tele a latou pa’aga e faia a latou
feagaiga, e ta’i 20 tausaga ma toe fa’afou.
O le ‘au muamua o le NBA e maua i e latou
tupe e maua mai ai, e pei o le fa’atauina o ‘ofu, o
se’evae o tama ta’aalo, (endorsement) i le tausaga
atoa, e ta’i $393 miliona i le tupe e maua mai ai.
O le ‘au a le Knicks o le ‘au lea e maua e i
latou le ‘au e sili atu ona maua le tupe maua a
le tagata e to’atasi (profitable) i le tausaga nei, e
maua le $75 miliona, lea o lo ‘o sili ai i lo se ‘au o
le NBA, i le $5.8 miliona na i le tulaga lua.
I le taimi nei ua toe tolu tausaga a Bryant la e
totoe i le konekarate ma le Nike Inc. e tusa ma le
$53 miliona, i le tausaga e tasi ma isi kamupani o
lo ‘o fa’asasalau e Bryant a latou mea e fa’a-aluina
pei o se’evae, (togiga - miti afu, sweat pants,
sweater, (whole uniforms) le TV appearance.
O le ali’i ua maua le tulaga lua (2) o LeBron
James, lea e taua mai e tulaga lua o le Miami
Heat e tusa ma le $49 miliona, e tusa e maua
ai le isi $33 miliona i ana fa’asasalauga, a ‘au
nei e sefulu o lo ‘o lavea i le lisi a le NBA e
‘au taugata, (1) Lakers - $900 miliona. (2) NY
Knicks- $780 mil, (3) Chicago - $600 mil, (4)
Dallas $497 mil, (5) Boston $482 mil, (6) Miami
$457 mil, (7) Houston $453 mil, (8) Golden
State $450 mil, (9) San Antonio $418 mil, (10)
Phoenix $395 miliona.
O ali’i talavou e to’alua ia o lo o loka i le falepuipui i Tafuna ona
o tu’uaiga i lo la osofa’ia lea o ni fale a ni aiga i nofoaga ‘ese’ese
e lua, ua la fa’amoemoe o le a tu’uina atu ni a la tali ioe i luma o le
fa’amasinoga e tusa ai o gaoioiga sa la’ua faia.
O le ali’i o Taligalu Ah Siu, 20 tausaga o lo o tu’ua’ia i lona ulufale fa’amalosi lea i totonu o se fale a se aiga i Vaitogi, ma taumafai
e fa’ao’o ni manu’a i se tagata sa ia maua atu i totonu o le fale, ae o
le ali’i o Pelasio So’otaga, e 20 tausaga le matua lea ua tausala i le
moliaga muamua na toe sui e le malo, ina ia fa’ailoa ai le moliaga o
le talepe fale i le tulaga lua, ae solofua ai isi moliaga e lua o lo o totoe
ai e fa’asaga ia te ia. I le tali ioe ai o So’otaga i le moliaga o le talepe
fale i le tulaga lua sa ia ta’ua ai e fa’apea, na mafua ona latou talepeina
le ofisa o le a’oga, ona ua le fiafia ali’i talavou ia sa latou to’atolu i le
Faufautua a le a’oga, i le faia lea o ni tala e f’aalumaina ai i la’ua ao
tumu tamaiti a’oga. Na ta’ua e So’otaga lo latou aga’i atu ma le ‘auali’i
ia ma talepe le faitotoa o le ofisa, ma latou ulufale ai i totonu, ae iloa
atu loa i latou e le leoleo po, o lea na latou toe sosola ‘ese ai loa.
O le aso Faraile o le vaiaso fou lea ua fa’amoemoe e lau ai le
fa’asalaga a le ali’i talavou lenei, ina ua talia e le fa’amasinoga
maualuga le talosaga a le Ofisa Fa’anofova’ava’aia, mo se isi taimi
fa’aopoopo e mafai ai ona tapena se ripoti mo lenei mata’upu.
O lo o taofia pea So’otaga i le falepuipui i Tafuna talu mai le
masina o Setema na te’a nei, e fa’atali ai le lauina o lona fa’asalaga.
Ae mo le alii’ o Ah Siu, o lo o taofia pea o ia i le to’ese ma le
fa’amoemoe o le aso Faraile fo’i o le vaiaso fou lea o le a toe
vala’auina ai lana mata’upu, ma sauni ai loa e tu’uina atu lana tali ioe i
le fa’amasinoga e tusa ai o moliaga sa ia faia. Na fa’ailoa e le loia a Ah
Siu lona mauaina lea o fa’amaumauga e uiga i lenei mata’upu mai le
malo, atoa ai ma se ofa ua tu’uina atu e le malo mo lenei ali’i pe na te
taliaina pe leai fo’i, o le mafua’aga lea sa talosagaina ai e le loia le tu’u
atu o se isi taimi e talanoa ai ma le ua molia, ina ia fa’amautu ai lana
tali ioe lea ua fa’amoemoe e tu’uina atu i le fa’amasinoga.
I fa’amaumauga a le fa’amasinoga o lo o ta’ua e fa’apea, na talepe
e le ua molia se fale o se aiga i Vaitogi, ona ia ulufale fa’amalosi
lea i totonu ma le fa’amoemoe e fa’ataunu’u ai se isi solitulafono.
Ao i ai Ah Siu i totonu o le fale, sa ia va’aia le tagata e ana ia le
fale o lo o moe i luga o le moega, o lea na ia alu atu ai loa ma sasa
le ulu o lea tagata i se vaega o se computer, ma avea ai ma itu na
te’i ai i luga lea al’ii ma ia iloa ai gaoioiga a le ua molia o lo o faia.
Na fa’amatala e le tagata lea i leoleo e fa’apea, ina ua ala i luga,
sa ia va’aia le ua molia o alu atu ma se seleulu ma le fa’amoemoe e
fa’ao’o ai ni manu’a ia te ia, peita’i na vave lana gaoioi ma mafai ai
ona fa’asaoina o ia, ma ia logoina ai loa le ofisa o leoleo ao ia taofia
le ua molia. Na taunu’u leoleo ma lokaina loa le ua molia ma auina
atu loa i le ofisa mo su’esu’ega, mulimuli ane ai taofia i le to’ese.
E $25,000 le tupe lea ua fa’atulaga e tatala ai le ua molia i tua
mai le to’ese, ma o le taimi nei, o lo o taofia pea o ia i le to’ese ina
ua le mafai ona totogiina lea tupe.
Fa’aupuga “Leaga le Fa’atauatama” — Tupu Zulu Aferika
saunia: Leua Aiono Frost
Ua vevesi nei le malo o Aferika i Saute ona o le fa’aupuga a
lo latou tupu Zulu Goodwill Zwelithini, ua ia fa’aalia ai lona le
fiafia e sapaia ni faiga ‘fa’atauatane’ i sana lauga sa faia. Ua a’afia
ai tele lagona o le Sosaiete e sapaia aia tatau a tagata soifua o lea
malo, ma ua latou toe fesiligia sa’o ai lava le afioga le Tupu, po
’o le a tonu lava le uiga o lana saunoaga ua mae’a faia e fa’atatau
ia i latou o lo ’o faia le “Fa’atauatane” ma le “fa’atauateine” po
’o le fa’afafine ma le fa’afatama. Ua i’u lava ina matua sa’ilia
lava e le Sosaiete e Sapaia Aia Tatau a tagatanu’u o Aferika i
Saute ni kopi o le lauga a le afioga a le Tupu, o Zulu lea. Peita’i,
o lo ’o te’ena mai e le ‘aufaigaluega a le Maota o le Tupu lo latou
fa’afofogaina o se fa’a’upuga fa’apea a le afioga le Tupu, ma ua
latou fa’apea mai, “O fa’aliliuga le mautu ma tau fa’asese, ua
ava ma sasi o le malelega a le tupu sa faia fa’alaua’itele.”
Peita’i, ua fa’ailoa mai e le Nusipepa a le South Africa Times,
o i latou ia sa mua’i aumaia le tala e tusa ai o le lauga a le tupu,
“Matou te tu lava i la matou mau, e moni lava le fa’aliliuga sa
matou mua’i lomia e fa’ailo ai manatu na fa’aalia e le tupu!”
I le fa’avae o le Malo o Aferika i Saute, ua mae’a matamata tetele
ai le aiaiga ina ia le fa’ailoga lanu se tasi, pe fa’ailoga fa’aleituaiga se
tasi, peita’i e tele lava taimi ua fa’asea mai ai sui totino o le atunu’u
e fa’atauatane ma fa’atauateine, o lo ’o faisa’o lava i latou ma so’ona
fai pe fa’amaina ona o latou ia uiga. Ua fa’aalia ni manatu o ni isi
o sui o le Malo o Aferika mai Johannesburg, Pumza Fihlani, “O le
afioga le Tupu o se tasi e sili ona fa’aaloalogia e lo matou malo,
e ta’ita’ia fo’i e ia le to’atele o tagatanu’u moni o Aferika i Saute,
peita’i, o lana saunoaga, e ala lava ona manino a’ia’i lana tala tonu
na faia, aua e fa’aaloalo tele tagata e to’atele ia te ia.” Ua fa’ailoa
fo’i e le HRC o le a latou faia se tusi aloa’ia i le tupu, ina ia fa’aalia
sa’o mai e ia lona finagalo e tusa o lana fa’a’upuga na lafo, ma lona
talitonu moni lava e tusa o le fa’atauatane ma le fa’atauateine. O lea
lauga sa faia e Goddwill i se tasi o nofoaga maotua o le atunu’u i se
fa’amanatuga tele o le Taua i Islandwana - o le taua lea i le senituri
19 na manumalo a’ia’i ai tagata Aferika i fitafita Peretania.
samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012 ♦ Itulau 13
American Samoa
3M Burger
Car Wash - Auto - Tinting
HOME OF THE “MARVIN BURGER”
Le afioga i le Kovana Sili ia Togiola Tulafono i sana asiasiga i le kamupani tu’u’apa a le Tri[ata AF]
Marine i le Aso Tofi na se’i mavae atu nei.
SILIA 30 TAGATA FA’AMAMA
I’A UA GALULUE TRI MARINE
TALITONU TOGIOLA I FUAFUAGA A LE TRI-MARINE
tusia Ausage Fausia
O ‘upu e pei o le ‘talitonu’, ‘fa’agae’etia’,
‘fa’afiafiaina’ ma le ‘maoa’e’ na fa’aaoga e
Kovana Togiola Tulafono e fa’amatala ai ona
lagona i le tulaga lea ua tula’i mai ai le kamupani
o le Samoa Tuna Processors (STP), o se lala o le
kamupani tu’u’apa o le Tri-Marine ma ana galuega fa’atino i lenei taimi o le tausaga.
I le taimi lava lea e tasi, e silia ma le to’a
30 tagata ua fa’afaigaluega e le kamupani a le
Samoa Tuna Processors mo le fa’amamaina lea o
le tino o le i’a lea ua latou auina atu nei i maketi
i fafo e pei o Iapani ma Kalefonia, o le la’asaga
muamua lea o la latou tautua lea ua tatalaina nei.
E pei ona silafia, o le nofoaga tuai lea sa i ai le
kamupani i’a o le COS Samoa Packing i Atu’u,
lea ua toe lisiina atu e le malo mo le kamupani i’a
o le Tri-Marine mo le umi e 30 tausaga.
O le aso Tofi na te’a nei na asia ai e le
ali’i kovana le nofoaga a le Tri-Marine, mo le
mata’ituina lea o ana galuega ia ua amata ona
fa’ata’atitia e aofia ai le fa’amamaina lea o le
i’a lea ua auina atu nei i fafo e gaosi ai mea’ai i
vaega ‘ese’ese o le malo tele e pei o Hawaii.
Sa i ai i lea asiasiga sui o le Tri-Marine e pei
o le ali’i Pule ia Joe Hamby, atoa ai ma le Sui
Peresetene ia Dan Sullivan, ma sui o le lala o
le kamupani lea o le a fa’atautaia galuega i le
nofoaga ‘autu i Atu’u, le Samoa Tuna Processors.
O tagata faigaluega e silia i le to’a 30 lea ua
galulue nei e le STP o lo o aofia ai ma leoleo
ia o lo o galulue fai sifi mo le mata’ituina o le
saogalemu o le lotoa atoa i so o se taimi, ao
fa’atinoina ai galuega a tagata faigaluega.
Na matauina i lea asiasiga e le Samoa News
le galulue o tagata faigaluega i le fa’amamaina
lea o le tino o le i’a a’o le’i tu’uina atu i totonu o
pusa, ma fa’asolo atu ai i totonu o container mo
le auina atu i fafo.
O i’a nei o lo o tu’u pusa e le STP e maua mai
i va’a fagota o lo o latou fagotaina le i’a ma auina
atu i le kamupani, ma o ni isi nei o moemitiga sa
fa’ailoa e le kamupani i le ali’i Kovana i tausaga
ua mavae, o le a mafai ona maua ai se fesoasoani
e pei o galuega, atoa ai ma le aufai va’a fagota,
i le auina atu lea o le a’ano o le i’a e fa’aaoga i
faleaiga i fafo mo taumafa.
O le i’a o le ‘moon fish’ lea o lo o fa’aaoga
mo le tautua lea, ona auina atu lea i le va’alele
lea o lo o malaga mai i vaiaso ta’itasi mo le auina
atu o meli i Amerika Samoa, ma kiliva atu ai loa
pusa i’a nei i maketi i fafo ma fa’atau ai.
O se tasi o vaega na maofa ai le ali’i kovana
o le galuega mo le fausiaina o lea Fale Aisa fou
a le kamupani, lea o lo o galulue ai le konekarate
a le Paramount Builders i le tatalaina lea i lalo o
le fale aisa tuai sa fa’aaoga e le Samoa Packing,
ae fausia ai le fale aisa fou a le STP, lea e silia i
le 5,000 tane (ton) le mamafa po o le tele o i’a e
mafai ona teu ai i totonu.
Ina ua fesiligia e le Samoa News le afioga i le
ali’i Kovana i sona lagona e tusa ai ma atina’e ia
ua fa’alauiloa mai e le Tri-Marine, na ta’ua ai e
Togiola e fa’age’etia o ia ona o le tulaga lea ua i
ai gaoioiga a le kamupani.
Saunoa Togiola, e maofa lona loto i ‘auala ia
ua fa’aaoga e le kamupani e fa’atino ai suiga ma
la’asaga mo lana tautua i le atunu’u, e pei o le
amataina lea o galuega mo le fa’amamaina o i’a
lea ua auina atu i fafo mo le fa’aaogaina i kuka,
atoa ai ma le galuega mo le fausiaina lea o le Fale
Aisa a le kamupani i le nofoaga tuai sa i ai le fale
aisa a le Samoa Packing lea ua tatala i lalo.
“O galuega nei ua ou va’ai ai i le aso ua atagia
mai ai le tulaga mautu o fuafuaga a le kamupani
ua aga’i atu ai, mo le fa’ataunu’uina lea o ana
moemitiga e pei ona folafola mai i le ulua’i taimi
na taunu’u mai ai,” o le saunoaga lea a le ali’i
kovana i le Samoa News, ao fa’afofoga i ai sui o
le kamupani a le Tri Marine ma le STP.
“E le gata o lea ua maua galuega mo ni isi o le
atunu’u mo le fa’amamaina o le i’a mo le auina
atu i fafo, ae o lea fo’i ua vavala mai ai se tulaga
manuia mo le aufai va’a fagota, ae maise ai o le
aga’i pea i luma o fuafuaga a le kamupani i lona
aotelega, ma o se tulaga lea e lagona ai lava e a’u
o le ta’ita’i le lagona fa’agae’etia ma le fiafia,” o
lana saunoaga lea.
O le tele o fesili e pei ona fesiligia ai e le
Fono ma ni isi o le atunu’u le ali’i kovana, po
o afea e tatala ai le kamupani o le Tri Marine,
ae o le a fo’i se tulaga ua i ai galuega mo le toe
fa’aleleia o le nofoaga sa i ai le Samoa Packing,
na saunoa ai le ali’i Kovana e fa’apea, o lea
ua tali le tele o fesili e pei ona tu’u fesili ai le
atunu’u, aua o lea ua aga’i ina tino mai galuega
a le kamupani.
Na ta’ua e se ali’i o lo o galue ai i le STP i le
taimi nei e fa’apea, o se tulaga fiafia ina ua mafai
ona toe maua le avanoa e galue ai i le kamupani.
Na ta’ua e le ali’i lea, o ia sa galue muamua
i le Samoa Packing, peita’i o lea ua maua le
avanoa e fa’aauau ai lana tautua mo le STP, ma
o se ‘auala ua maua ai se fesoasoani tau tupe mo
ia ma lona aiga.
Feso’ota’i mai i le tusitala ia
[email protected]
We Deliver!
Located in Pava’ia’i
Ph: 252-9683
Hours: Mon - Fri 9am - 5pm
Saturday - 8am - 5pm
Well being Zone!
Massage
M as s ag e To Go
Go
VALENTINES DAY SPECIAL
“Couples Massage” or you can bring a friend!
SAME TIME-SAME DAY - ONLY $100!
Call today for your reservations or pick up
a Gift Certificate for that special someone.
Gift Certificates Now Available!
Come get the treatment you deserve...
call now and find out more 688-1999
Located in Puapua Near the Calvary Temple
ISLAND BREEZE
PURIFIEDWATER
Refill
1 GALLON - 5 GALLON
Fagaalu across from Matafao Ele. School
Tel: 633-7038 or 633-7685
5 Gal. delivered to your home, business or office!
“THE SOURCE”
Heavy Equipment, Truck & Part Sales.
Generators & Part Sales
Hydraulic Parts /Filter Sales.
Call Doug Harrington
Office {684} 699-8735 Cell 258-2505
Email: [email protected]
Fagatogo Square Shopping Center
THE PLACE TO DO BUSINESS
“OCEANVIEW”
RETAIL & OFFICE
SPACE FOR RENT
Call (684) 633-4200 or (684) 252-7092
Itulau 14 ♦ samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012
O se vaaiga lena i le uafu fou mo vaa faila i talaane o le uafu tele i Matautu-tai, Apia, faapea faleaiga ua fausia e le malo ma o loo lisi ai nei nisi o le au faipisinisi.
[Ata: Naenae Productions] ➧ Fale Le Uma Poloketi 1602…
E fausia nei fale i luga o fanua o tagata ma
o tu’utu’uga e pei ona aiaia e le Feterale ma
le malo o Amerika Samoa o fale nei e mafai
ona nofo totogi ai tagata latou te gafatia le tau
i totogi maulalo. O tupe nei e ‘aitafalafu i se
pasene la’itiiti lava ae se’i vagana ua uma le 15
tausaga ona fa’ato’a maua lea e le tagata e ona
le fanua nei fale.
O le atugaluga o Senatoa Tulifua ua aliali
mai ua fa’aaoga lenei polokalama e Lolo e
fa’atosina ai le palota mo le tofi Kovana.
Sa tali le peresitene o le Senate, e ao ona
fa’afeso’ota’i e Tulifua Lolo ma le Fale Tupe i
lenei mata’upu e maua mai ai se tali aua e le’o
ia te ia se fa’amalamalamaga i le polokalama
ua fesiligia.
Na fa’aopo’opo peresitene Ga’ote’ote
Pala’ie Tofau Ga’ote’ote, na te iloa o ni isi ua
fau fale i lalo o lenei polokalama ua le tausisi i
ata o fale ae ua fau fa’a lapo’a ma ua le tusa ai
la ma le tupe ua fa’aagaga mo le galuega ua fai.
I lona manatu o le ala lea ua le uma ai fale e pei
ona saunoa i ai Tulifua.
I se talanoaga a le sui o le Lali ma Senatoa
Tulifua, sa ia ta’ua ua tatau i le tofa a Lolo
ona o’o mai i luma o le maota ma fa’amanino
pe aisea ua leai ai se tupe e fa’ama’e’a ai le
polokalama.
“Ua na’o na fau o nei fale ona tutu lea ua le
uma. E fia malamalama ai la lo’u nei sui i le
fa’aaluina o tupe o le polokalama atoa ma le ala
ua le uma ai ona fau o fale.
“E lelei lava le o’o mai o Lolo i luma o le
maota ona maua atoa lea o le tali o le mata’upu
ua ou lagaina. E to’atele le ‘au konokarate ua
fa’ao’o mai a latou faitioga ia te a’u talu ai ua
leai se tupe e totogi ai latou ma fa’auma ai galuega sa fai.”
Fai mai a Tulifua, e le o se mata’upu tau ia
la’ua ma lana uo o Lolo a’o se atugaluga ia te
ia ma tagata o lona itumalo i le fia malamalama
i le pogai ua le uma ai le polokalama mo le fausiaina oa latou fale.
Ua fa’atoa’i atu nei le talosaga i luma o le
matoa e a’ami Lolo se’i o’o mai e fa’apupula le
Mai itulau 1
mata’upu ua folasia.
E le’o mailoa pe amana’ia e le peresitene o
le Fale Tupe o le Atina’e le talosaga a Tulifua.
I le isi mata’upu na tula’i ai Tulifua sa ia
fa’aalia lona popolega ona o le to’atele o tagata
faigaluega a le Fono o lo ’o va’aia pea o lo ’o
faia a latou polokiki i totonu o le maota fono
mo sui tauva mo le tofi kovana o lo ’o latou
sapaia.
“E iai la’u uo o Muagututi’a (Leapei
Fa’aola) o lo ’o faigaluega i le fono a’o lana
masani o le taumulimuli lea ia Galea’i po ’o
fea a le mea e alu iai Galea’i e alu atu ai ma
Leapei. Ua tele le ghost employees (‘aufaigaluega e le maua i fale e galulue ai) i totonu o
le fono ma e tatau ona tatou fa’ata’ita’i i fautuaga a Obama (Barrack Obama-peresitene o
le Iunaite Sitete o Amerika) ia ‘ave ‘ese tagata
e leai ni mea e fai ma fa’aiti’itia ai le ‘au faigaluega a le malo.”
O le finagalo o Senatoa Tulifua ina ia aua le
faia ni fa’atosina polokiki a tagata faigaluega i
taimi o galuega a le Fono.
Sa tula’i Senatoa Velega Savali ma fa’aali
lona finagalo totama’i i nei faiga ua fai so’o i
totonu o le maota ma ua ia fautua ai i tagata
faigaluega ia taofi loa lenei masani.
“Ua fai so’o lenei tulaga ma e tatau ona tu’u
lenei faiga o le fa’atosina a tagata faigaluega a
le Fono i totonu o le maota i taimi faigaluega
a le malo.”
I ni isi tala, o lo ’o fuafua se malaga tele a le
Fale Tupe o Atina’e ma le komiti fa’atonu mo
Samoa i se taimi lata mai mo ni a latou fonotaga ma tafaoga i Apia.
Ta’ua e se tasi o komiti fa’atonu e tusa ma
le fa i le lima aso o le malaga ma e nonofo i se
fale talimalo tele i Apia.
E tusa ma le $200 le tupe fa’aaoga a le tagata
malaga e to’atasi (per diem) i le aso.
A fua i le to’atele o lenei savali i Apia e
tauau ina ova i le $50,000 le tupe o le’a fa’aalu
a le Fale Tupe a Atina’e mo lenei tafaoga ma
fonotaga i le malo tuto’atasi.
➧ TalA mai Samoa…
Mai itulau 9
KASIANO LEAUPEPE: E LE O LE LOTU UA
MATITIVA AI, O LE LE LAVA O LE FA’ATUATUA
Ua tali mai le fono a ekalesia so’ofaatasi a Samoa i le
mata’upu o lo o fa’asea ma tu’uaia ai e ni isi le lotu e fa’apea,
o le mafua’aga o le matitiva o tagata ma fa’atino solitulafono e
pei o le gaoi i totonu o fale faigaluega, ona o tupe o lo o foai i le
lotu ma le tele o mea fai a ekalesia. Ua te’ena nei manatu e le sui
ta’ita’ifono o le fono a ekalesia so’ofa’atasi, le susuga i le tiakono Katoliko ia Kasiano Leaupepe. O ia manatu na laga e sui o
le fa’alapotopotoga o le ‘au faipisinisi a le atunu’u ina ua tula’i
mai le tele o solitulafono i totonu o fale faigaluega, o le gaoi.
O lea mata’upu na laga i totonu o le palemene e le afioga i le
faipule ia Levaopolo Talatonu e fa’apea, o le mafua’aga tonu
lea o le fa’aletonu o le fa’asoa a matua. Peita’i na saunoa le sui
ta’ita’ifono o le fono a ekalesia so’ofa’atasi, o Samoa a ia o le
atunu’u faitau Tusi Paia, ma o le Tusi Paia fo’i e fa’atonutonu
ai olaga o ona tagata. E le o fa’atauanauina pe poloaia malosi e
le lotu ona tagata lotu ina ia avatu ni tupe tetele.
O le mea lena e fai i lou loto fuatia ifo. Fai mai le Tusi Paia,
a leai ni au galuega, e gaogao lava lou fa’atuatua, Fai mai a ia,
e ala ona gaoi le tagata, o le lava o le fa’atuatua, ma pa’u a lava
o ia i fa’aososoga a le fili, e gaoi lava.
FAITIO MALOSI E TUILAEPA LE FAIGAMALO A FITI
Ua faitioina malosi e le palemia o Samoa, le susuga Tuilaepa Sailele Malielegaoi le faigamalo fa’avaitaimi a Fiti ma
na ia fa’aalia, e le mafai ona taunu’u se faigapalota lautele i
lea atunu’u i le 2014. Ua fa’amatalaina e Tuilaepa ia tautinoga
a le faigamalo fa’amiliteri a Fiti e fa’apea e faia le faigapalota
lautele i le isi lua tausaga o se miti i totonu o se paipa. Fai mai
a ia, o ia tautinoga a le faigamalo e gaogao ma taufa’asese ma
na ona fa’atupu ai o se fa’amoemoega le taunu’u i tagatanu’u o
Fiti ma isi atunu’u o le lalolagi.
Ua laga e ni isi o atunu’u popolega ona o le tofia o sui
o le militeri e ta’ita’ia matagaluega a le malo, o se faiga ua
fa’amatalaina e Tuilaepa e fa’apea, ua tofia ta’ita’i’au e leai ni
tomai ma ni agava’a i galuega tau tautua lautele i tofiga maualuluga o matagaluega a le malo. Na saunoa Tuilaepa, ua toeitiiti
tula’i mai ni vevesiga i Fiti e pei o vevesi o lo o va’aia nei i
atunu’u Arapi. Fai mai a ia, e le mafai ona taotaomia e se tasi
tagata lautele aua e matautia atu le malosiaga o lo o i tagata
lautele nai lo o fana. Na saunoa Tuilaepa, ana fa’apea e tupu i
Samoa le tulaga o lo o tula’i mai nei i Fiti, e o’o atu i le 100,000
tagata o le a savavali i solo tete’e mai mauga, fa’atoaga ma itu
uma o le atunu’u i magaala o Apia, e aofia ai tina matutua o le
a savavali ma tau’ave fa’aauupega ni salu.
Motusia
AUA LE PISA
TOSO LE PA
American Samoa
Fa’aluaina le Titanic!
tusia: Leua Aiono Frost
Mafutaga
Faatasia
aua nei oia le va, po ‘o le a le mea e i’u ai le
ta’aloga, e toe ‘oso fo’i le la. O le malo po ‘o
fea o i ai, a’o le fealofani o le mea lea e pito sili
ona fia matamata i ai le atunu’u.”
Na mae’a loa le saunoga a Lefiti, ona si’i lea
o lima o isi kapeteni e talosagaina le mamalu o
le Ofisa Mata’upu tau Samoa, e manana’o i ai e
sui mai le tolu faiaina ona malolo lea o lena ‘au i
liki. Na fa’atu mai e le isi kapeteni o le ‘au o Pago
‘Aeto le (5) lima, fai mai o ia, “E manatu fo’i i
le vave tele ona malolo mai o isi ‘au, pe afai o
le tolu ma malolo pea ona fai ai la outou Komiti
mamalu, ae tagataga’i fo’i, ua le toe faigofie le
sa’iliina o tupe e nei onapo, e tau su’e se tupe e
fa’aulu ai, ona o le to’atele o tagata e fiafia i lenei
ta’aloga e le faigaluega uma, o lea la ua ou tula’i
atu, e a pa’e tu’u i le lima fa’amolemole.”
Na tula’i le tasi kapeteni a le Lupelele #2, “O
a’u ou te mana’o i le fa (4) faiaina, ona o lenei, e
i ai ‘au e o’o i le tolu faiaina ona te’i lava lea ua
fa’apeapea atu ai lava ona ua mautinoa e latou
‘ia, o le toe aoga ua tolu faiaina, ae afaina ai isi
‘au ua o mai i pasi, ua mao mai a’o o le totogi
fo’i o pasi latou ia. O le mea lea ou te fa’atuina
le (4) fa, faiaina, ma le fa’aaloalo lava.”
Na fai le palota ma manumalo ai le (4) fa o
faiaina, ona malolo lea.
Na tula’i fo’i le sui o le ‘au a tama’ita’i
Masefau ma ua fai mai ai, o la latou ‘au e le
toe fa’aigoaina o le ‘Mosiula’ a’o finagalo le
mamalu o tina ma teine, o le ‘a fa’aiogaina nei
o le ‘Aloi-i-afi’.
E sefulu ono ‘au a ali’i ae tolu lava ‘au a
tama’ita’i, e lei iloa se aso o le amata ai ta’aloga
a tina, ae o le a amataina i le aso liki a tane, i
ta’aloga nei e lua o le Mosi’ula mai Masefau
ma le Fetu lele #2, ma le ta’aloga lona lua, o le
‘Lega’ mai i Poloa ma le siamupini o le tausaga
2011, le Fetulele #1.
Ona fa’asolo ai lea o ta’aaloga ta’itasi i aso
uma o le vaiaso atoa ia se’i maua ai ‘au e fa e
sa’iliina le siamupini o lenei tausaga.
Ma na mae’a loa ona fetalai mai le tofa ia
Nanai Afuola, “O le se’iga o tatou pepa, o le sui
i lenei tausaga, o le ta’aalo le ‘au na muamua
ona fa’aulu, ma le ‘au na mulimuli mai ona
fa’asolosolo lava lea.”
O ‘au nei a tane: (1) Mosiula - Masefau, (2)
Lega - Poloa #1, (3) Lega - Poloa #2, (4) Manu’ula
- Vatia, (5) Lupelele - ‘Ili’ili #1, (6) Lupelele ‘Ili’ili #2, (7) Eagles- Pago #1, (8) Eagles- Pago #2,
(9) Pisisami - Vaitogi #1, (10) Pisasami - Vaitogi
#2, (11) Sinapati - Tafuna, (12) Mua’au - Faleniu
#1 (13) Mua’au - Faleniu #2, (14) Fetulele - Tula
#1, (15) Fetulele - Tula #2, (16) Alofau.
Au a tama’itai: Teine o le ‘Aloi-i-afi mai
Masefau (2) Teine o le Manuula mai i Vatia,
(3) Teine o le ‘Pago Girls’ mai i Pago Pago.
➧ Salu Vale le Lau…
➧ Tala i Vavau…
le fale komiti o le nu’u lea o lo o i ai Iose, ma ta’u
i ai le poloa’i i le fafine o lo o leoleo ina ia fa’ao’o
atu le fe’au i le aiga o Mekala, e fai atu ia Iose e vili
vave mai i lona aiga i Palisi e i ai le mata’upu taua
lea e fia talanoa atu ai lona to’alua ia te ia. E le’i
atoa se itula talu ona mae’a le telefoni a Lumepa
ae tatagi loa ma la latou telefoni, ona oso atu loa
lea o le fafine ua tali, ma le fa’alogo atu o le leo o
si ana manamea o Iose, ona ia fa’amatalaina ai loa
lea i ai o leoleo ia na o atu i le fale, fa’atasi ai ma le
ali’i leoleo lea sa talanoa ma lona atali’i laitiiti, atoa
ai ma le anoanoa’i o le mau fa’amatalaga na tu’u
atu e le fafine i luga o le telefoni i lona to’alua, ae
fa’ai’u lava i lana fautuaga sa ‘ave i ai, tusa lava po
o a ni mau fesili a leoleo e fai atu ia te ia, ia tumau
lava lana tali, na te le iloaina le mafua’aga na oti ai
Pulusi, e le o ia fo’i na oti ai Pulusi.
o le i’a o gaoioi. E le’i umi ae fa’alogoina e le
tama leo o tagata o lo ’o pisa mai ma e foliga o lo
’o latou taumafai e sasa le tino o le i’a, ma ina ua
manino i le fa’alogo a le tama gaoioiga a tagata o
lo ’o fai, sa ia vala’au atu loa i ai e fai fai malie o
ia o lo ’o i totonu o le i’a ne’i lavea.
Na mae’a ona galulue tagata i le taumafaiga
lea o se ‘auala a sao mai ai le tama o Alo i fafo,
ma ina ua sau i fafo mai le manava o le i’a, na
ia iloa ai e moni lava ua matua sosofa e le i’a le
‘ele’ele matutu sa tua’oi ai Fusi ma Fausaga ma
ua matua vaeluaina lava. Fai mai le i’uga o le mau
a le atunu’u, na pena e tagata le tino o le i’a ae
tufa, ae o le tama o Alo na toe fo’i i Savai’i ma
lona igoa matai o “I’aulualo” lea na mafua mai
ina ua ia ulu i totonu o le i’a ma mafua ai loa ona
maua lona igoa matai.
Mai itulau 1
Mai itulau 11
Nana’s
C O M PA N Y
Vave tele le fa’asea o tagata i le kapeteni, ae ‘emo ane le kapeteni e le o ia na tu i le foe i le
taimi o le fa’aletonu. Ioe o lo ’o i ai fo’i le fa’a-blonde lea sa fa’afiafia e si ali’i, galo ai le pasese
ma le ‘aufaigaluega e to’a 4,200 o lo ’o malaga i lana Concordia.
Ua ‘ese nei va’a le tetele, ae ‘emo ane le ata, okaoka se pinti pinti o nai ma’a e lavea ai ma
mafulifuli. Feololo le Concordia o le papa tele ua taia ai ona ua papa’u tele le ogasami ua ui mai
ai. Lea ua va’aia nei le ma’i o tama tetele nei, na’o sina mea lava e pase’e ai, su’e mai le oi tafefe!
Ua vave nei ona toe oso le Kapeteni i le va’a tapoleni, ae o lo ’o salalau solo le pasese ua i ai e
ua maliliu, ae o le to’atele lava ua sefe. E i ai ata nei ua mae’a tapu’e mai mo le silafia e le to’atele,
na vave lava galuega fa’aola, ma ua nonofo uma nei i latou nei i faletalimalo tetele i lena motu o
Italia ua pa’ulia ai le Meli tele!
Tu’u mai loa i le tomumu a si fafine lea e ona le to’alua, le kapeteni! Sole o lo matou aiga o se
tamaloa lelei, ma e na te faia fo’i fa’ai’uga lelei i le tele o taimi, masalo ua pau lea o se mea ua sasi
ai talu ona avea ma Kapeteni! Ae na toe fa’alogo loa si lo’omatua e i ai le isi fa’ala’itiiti lea sa i ai
ma lona to’alua i lona potu i le taimi tonu o lenei fa’aletonu, sa toe sui loa le tala a si fafine, “Ua
matua ou le iloa lava po ’o fea o i ai lona mafaufau tonu, i le fa’aoso fua o le va’a i uta, ae o lo ’o
lautele lava le ogasami e malaga sa’o ai le va’a! Tu’u se’i o’o mai ia te a’u maua le fa’asalaga!”
O le mea e sili ona ita ai le to’atele o tagata Italia, sa alu le malaga a le va’a, e le o lisia ai se
teine blonde, ae o lea e molimauina e le to’atele o le auva’a, sa a’ai i le afiafi, toe o i le potu e
fa’amatamata lana malo fa’aaloalogia lea i ata o lona afafine ua 17 tausaga.
‘Emo ane le ata, ua le vali, aua ua matua tagi e pei o se pepe i le fatafata o le leoleo su’esu’e lea
sa na saisaia mai o ia, ma momoli sa’o lava i le To’ese. Salamo fo’i ae ua i le va’a o Eneli. Ou te
fai atu o le tele o nei mau meli o le a o mai ia i tatou ia Fepuari 2012. Fai mai e 19 meli, ae sau ai
ma uso masaga o le va’a lea o le Concordia, tutusa lelei fausaga, ma o le va’a fo’i o le malo Italia.
I luga lava o le sami o le Tautai po ’o le Kapeteni lava le sifi, ae o’o loa i fa’alavelave fa’apea,
e ‘ave uma fo’i e ia le sala, lea ua tu’ua’ia ai nei lea ali’i talavou, e fa’ato’a 52 tausaga le matua. O
le vaega fo’i lea ua matua le fia nofo filemu mai lava i si olomatua! Aua e te te’i pe afai e toe ‘emo
ane le ata, o le vaega fo’i a Osama lea ua toe fa’aoso ane e fa’asese lea faigamalaga!
➧ Amata Liki Kirikiti…
samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012 ♦ Itulau 15
Mai itulau 11
Need a Cement Mixer for your construction
project? Well, Nana’s company has Cement
Mixer for Rent at very affordable daily rates.
$70/Daily Rate and $20/Delivery Fee (1-time).
For more details, please call
633-5088/770-3462/733-9383/733-0888 or visit
our office at Pago Pago going towards Fagasa.
Island Funeral
Services
in Nu’uuli
“Lean on Us in Your
Time of Need”
FOR ALL YOUR
FUNERAL NEEDS!!!
24 Hour Services
www.islandfuneralservice.com
Office:
Fax:
Home:
Mobile:
699-2384
699-2108
699-6803
733-3201
Nana’s
C O M PA N Y
Nana’s company is pleased to
announce the reopening of its
Loan Finance program for that
family emergency fa’alavelave.
For more details, please call
633-5088/770-3462/733-9383/733-0888 or visit
our office at Pago Pago going towards Fagasa.
SISDAC Tree Trimmers
& Landscaping
Subsidiary of
EAST & WEST LANDSCAPING
Specializing in Fence Trimming,
Rubbish Moving, Landscaping,
Tree Trimming and More!
Call for more info.
731-7136 • 731-2053
Nana’s
C O M PA N Y
Nana’s company offers the following
commercial services at very affordable rates:
1. Security
4. Construction
2. Janitorial
5. Loan Finance
3. Landscaping
6. Cement Mixer
For more details, please call
633-5088/770-3462/733-9383/733-0888 or visit
our office at Pago Pago going towards Fagasa.
3250 Airport Road
Pago Pago AS 96799
DAILY RATES
WEEKLY RATES
MONTHLY RATES
CALL NOW!
Itulau 16 ♦ samoa news, Aso To’ona’i, Ianuari 28, 2012
MAUA I SO’O
SE FALEOLOA! MADE IN NEW ZEALAND
C
M
Y
K
C
M
Y
K
Fly UP